Što je Murphyjev zakon?

Murphyjev zakon se obično izražava kao “Ako išta može poći po zlu, hoće.” Ponekad se na kraju izreke dodaje “i u najgorem mogućem trenutku”. Mnogi problemi, neuspjesi i smetnje pripisuju se Murphyjevom zakonu, ali većina ljudi ne zna odakle je došlo ime.
Smatra se da je Murphyjev zakon nazvan po kapetanu Edwardu Murphyju, razvojnom inženjeru u zračnim snagama Sjedinjenih Država. U 1940-im i 1950-ima radio je na eksperimentima ubrzanja i usporavanja u zračnoj bazi Edwards. Murphyjev zakon najvjerojatnije je nastao tijekom njegovih projekata s dr. Johnom Paulom Stappom.

Dr. John Paul Stapp osmislio je eksperimente oko sila gravitacije, ili G-sila. Vozio se na sanjkama na raketni pogon koje su ubrzavale do preko 630 milja na sat (preko 1000 km na sat). G-sile su bile ekstremne i neugodne, ali još gore je činjenica da su svi senzori bili neispravni. Kad je Stapp sišao sa sanjki, svaki senzor je očitao “nula”.

Kapetan Murphy je provjerio senzore i, na svoju žalost, saznao da je svaki pojedini senzor postavljen na pogrešan način. Komentirao je da ako ljudi imaju opcije kako nešto učiniti, a jedna od tih opcija rezultira katastrofom, ljudi će uvijek odabrati opciju koja ima katastrofalan ishod.

Murphyjev zakon jedan je dobar razlog zašto inženjeri uvijek sve testiraju, testiraju i testiraju. Trebaju zamisliti svaki mogući katastrofalan ishod kako se ti ishodi ne bi ostvarili. Korištenje Murphyjevog zakona pri dizajniranju nove tehnologije također se naziva “obrambeni dizajn” ili “Murphyjev provjera”. Dizajneri moraju uzeti u obzir sve mogućnosti koje će korisnik zabrljati, te ih na neki način učiniti nemogućim ili barem nesposobnim nanijeti štetu.

U današnjoj kulturi postoje mnoge varijante Murphyjevog zakona. Općenito je prihvaćeno, na primjer, da će kruh uvijek pasti sa želeom stranom prema dolje kada padne, da će biti kiše čim operete automobil i da ćete uvijek birati red u samoposluzi za koji se čini da ne napreduje uopće. Čak je poznato da ljudi pokušavaju iskoristiti Murphyjev zakon u svoju korist, na primjer, pranje automobila kako bi doveli kišu.