Povreda patenta je neovlašteni uvoz, korištenje, proizvodnja, prodaja ili odlaganje patentiranog proizvoda ili procesa. U nekim slučajevima ova radnja može biti slučajna, što znači da strana koja koristi patentirani proizvod ili proces nije bila svjesna patenta ili je vjerovala da ima pravo koristiti predmet ili proces kao što je to činila. U drugim slučajevima, stranka može namjerno zadirati u prava nositelja patenta, namjerno koristeći proizvod ili proces na neovlašten način. Kada se to dogodi, to se zove namjerno kršenje patenta.
Nositelji patenata imaju pravni zahtjev kada druga strana neovlašteno koristi njihove proizvode ili procese. U takvom slučaju, nositelj patenta može pokrenuti tužbu za povredu prava, tražeći od suda da naredi tuženiku da prestane koristiti patentirani proizvod ili proces na neovlašten način. Nositelj patenta može čak podnijeti tužbu za naknadu štete, tražeći novčanu nagradu. Ako sud zaključi da je neovlašteno korištenje bilo namjerno, može dosuditi veću štetu nego što bi mogao ako je povreda patenta bila slučajna.
Ako je optuženik u predmetu namjernog kršenja patenta kriv za korištenje patentiranog proizvoda ili procesa na neovlašten način, još uvijek može imati pravnu obranu na sudu. Na primjer, tuženik može postaviti pitanja u vezi s valjanošću patenta. Ako sud odluči da patent nije valjan, slučaj se može odbaciti.
U nekim slučajevima sud može odlučiti da je tuženik imao razuman razlog vjerovati da je valjani patent nevažeći. Kao takav, sud ne smije smatrati radnje optuženika namjernim. To, međutim, ne znači da tuženik nije prekršio patent. Umjesto toga, to samo znači da to nije namjerno učinio.
Ponekad osoba može koristiti patentirani proizvod ili uslugu na neovlašten način jer nije svjesna da je patentirana. Možda u takvom slučaju nije postupio namjerno, ali svojim postupcima ipak može prekršiti patent. Zanimljivo je da osoba može čak biti kriva za kršenje ako potiče drugu osobu ili tvrtku da koristi patentirani proizvod na neovlašten način. Takav se čin može nazvati neizravnim kršenjem patenta.
Namjerni tuženik za kršenje patenta može tvrditi da njegova uporaba proizvoda ili procesa nije prekršila patentne zahtjeve, koji definiraju zaštitu nositelja patenta. Ako tuženik može dokazati da patentni zahtjevi nisu uključivali način na koji je koristio proizvod ili proces, sudac se može složiti s njim. U takvom slučaju radnje tuženika ne bi se smatrale povredom patenta.
Kada je slučaj povrede patenta valjan, sudac mora odlučiti je li optuženik počinio namjerno kršenje patenta. Pritom sudac mora razmotriti je li okrivljenik koristio proizvod ili proces namjerno i sa znanjem da je zaštićen patentom. Također može razmotriti je li optuženik pokušao sakriti kršenje te koliko je dugo nastavio koristiti proces ili proizvod na neovlašten način. Isto tako, može razmotriti je li namjera okrivljenika bila nanošenje štete, kako se optuženik ponašao tijekom prekršajnog postupka i je li sam poduzeo bilo kakve korake da ispravi situaciju uzrokovanu kršenjem.