Preokrenuto božićno drvce je upravo onako kako zvuči – preokrenuta, ili naopačke, verzija umjetnog bora koji se obično koristi kao božićno drvce. S vrhom na dnu i širokom bazom na vrhu, naopako božićno drvce naizgled je čudno onima koji visoko cijene tradicionalna božićna drvca. Postoji nekoliko konotacija koje se povezuju s obrnutim stablom, neke negativne, ali navodno nije počelo kao moderni hir, nego kao starosvjetska europska tradicija.
Za modernu ideju naopako božićnog drvca zaslužna je maloprodajna industrija. Neke robne kuće koje se svake godine udvostruče s božićnim dućanom odlučile su preokrenuti umjetna drvca kako bi ukrasi bili vidljiviji potrošaču. Međutim, Hammacher Schlemmer, trgovac blagdanskim dekoracijama i naopakom božićnim drvcem, pripisuje koncept europskom običaju vješanja drvca sa stropa iz 12. stoljeća.
Trik je uhvaćen gotovo odmah, s proizvođačima umjetnog drveća koji su promicali dizajn ne samo kao bolji način za prikazivanje ukrasa, već i za pružanje više prostora ispod drvca za darove. Bez obzira radi li se o marketinškom triku ili samo o novosti u uređenju blagdana koja je brzo zahvatila, ima onih koji misle da postoji nešto zlokobno u naopakom božićnom drvcu. Tradicionalni kršćanski folklor kaže da je božićno drvce simbolično jer je zimzeleno, predstavlja vječni život i zato što upućuje na nebo. Očito se sa simboličkog stajališta na inverziju tradicionalnog stabla moglo gledati loše.
Osim bilo kakvih konotacija, loših ili dobrih, naopako božićno drvce raslo je u popularnosti od 2005. do 2007. godine. Vrhunske robne kuće i robne kuće s popustima vjerojatno će nositi ove neobičnosti dok modni trend ne prođe – ako ne prođe. Dostupne su tri glavne vrste obrnutih božićnih drvca. Jedan zapravo visi sa stropa, jedan je samostojeći poput tradicionalnog stabla, a treći je pola stabla koje visi na zidu.