Nazvana po ekonomistu i matematičaru Johnu Forbesu Nashu, Jr., Nasheva ravnoteža posebna je vrsta rješenja u teoriji igara. Sama teorija igara je vrsta primijenjene matematike, uobičajena u ekonomiji i drugim područjima, u kojoj se matematički bilježi strateško ponašanje dvaju ili više pojedinaca ili entiteta. Nasheva ravnoteža je situacija u kojoj, s obzirom na radnje koje poduzimaju drugi igrači uključeni u natjecanje, nijednom igraču nije bolje ako promijeni svoju akciju. U ekonomiji, primjene Nashove ravnoteže uključuju određivanje cijena između konkurentskih tvrtki.
Nasheva ravnoteža može se vidjeti na primjeru jednostavnog tržišta na kojem dvije tvrtke prodaju isti proizvod i imaju istu profitnu maržu po prodanoj jedinici. U suštini, u ovom primjeru, njihova je dobit određena brojem prodanih proizvoda, koji je određen cijenom. Ako tvrtke mogu odlučiti postaviti svoju cijenu na 1 USD, 2 USD ili 3 USD, na najbolju cijenu za svaku tvrtku utjecat će cijena koju je postavila druga tvrtka. Nasheva ravnoteža će se postići kada niti jedno poduzeće neće imati koristi od promjene cijene ako i druga tvrtka ne promijeni svoju cijenu.
Ako, u ovom primjeru, obje tvrtke postave cijenu od 3 USD, svaka bi tvrtka mogla imati poticaj da smanji cijenu ako druga tvrtka zadrži svoju cijenu na 3 USD, sve dok je niži prihod po jedinici više nego nadoknađen povećanje prodaje. Ako je tako, ukupna dobit za to poduzeće će se povećati, dok će ukupna dobit za tvrtku koja je zadržala istu cijenu vjerojatno smanjiti zbog pada prodaje. Ako obje tvrtke postave cijenu od 2 USD, svaka će imati poticaj da snizi cijenu na 1 USD iz istog razloga. Ako obje tvrtke postave cijenu od 1 USD u ovom primjeru, postići će se Nasheva ravnoteža, jer niti jedna tvrtka neće imati poticaja za povećanje cijene ako druga tvrtka zadrži svoju cijenu na 1 USD. U ovom primjeru, ako je jedna tvrtka podigla svoju cijenu na 2 USD, njeno smanjenje prodaje bi više nego nadoknadilo povećani prihod po jedinici, a ukupna dobit tvrtke bi se smanjila.
U stvarnom svijetu uvjeti su daleko složeniji nego u ovom jednostavnom primjeru. Može biti teško odrediti hoće li promjena cijene i rezultirajuća promjena u broju prodanih proizvoda rezultirati povećanjem ili smanjenjem ukupne dobiti. Drugi uvjeti koji bi mogli doći u igru su stvari kao što su tržišta s više od dvije konkurentske tvrtke, tržišta koja se preklapaju i učinci proizvoda koji su slični, ali ne i identični.
Kada se postigne Nasheva ravnoteža i nijedna konkurentska tvrtka nema poticaja promijeniti svoju cijenu, to često tjera tvrtke da se natječu na druge načine. Na primjer, tvrtka bi mogla povećati svoju dobit smanjenjem troškova poslovanja i proizvodnje. Tvrtke bi također mogle biti prisiljene proizvesti bolji proizvod ili smisliti druge inovacije.
Treba napomenuti nekoliko stvari o Nashevoj ravnoteži. Bilo koje konkurentno tržište možda nema Nashovu ravnotežu, jednu Nashovu ravnotežu ili višestruku Nashovu ravnotežu. Također je važno napomenuti da, iako svaka tvrtka donosi najbolji mogući izbor s obzirom na izbore svojih konkurenata, ne donose svi rezultati u Nashevoj ravnoteži najveći kombinirani profit uključenim tvrtkama. Često postoje slučajevi u kojima bi kombinirani profit mogao biti veći kada bi se tvrtke složile promijeniti svoje postupke i surađivati, ali ovo ponašanje često je zabranjeno antimonopolskim zakonodavstvom osmišljenim da promiče konkurenciju među tvrtkama.