Naturalističko promatranje je oblik istraživanja koji se provodi promatranjem organizama u njihovom prirodnom okruženju. Promatrač pomno bilježi, a može i snimati, a razdoblje promatranja može trajati mjesecima ili čak godinama. Korištenje ove metode istraživanja ima niz prednosti, uz neke jasne prednosti, iako postoje i neka etička pitanja i nedostaci koje je potrebno uzeti u obzir.
U naturalističkom promatranju, promatrač se uopće ne miješa u okoliš i može pokušati što je manje moguće komunicirati s organizmima. Promatrač mora ostati neutralan, ne mijenjajući ništa u okruženju osim neizbježnih promjena koje nastaju kao rezultat prisutnosti promatrača. Ne provode se pokusi, a intervencija općenito nije dopuštena.
Tajno promatranje uključuje promatranje populacije bez upozoravanja stanovništva na prisutnost promatrača. Ova tehnika se često preferira u životinjskim populacijama, jer se životinje mogu ponašati drugačije kada znaju da ih se promatra. Tajne tehnike mogu uključivati postavljanje skrivenih uređaja za snimanje i izgradnju struktura za prikrivanje koje omogućuju ljudima da vide, a da ih ne vide. U otvorenom promatranju, promatrani je svjestan promatrača; u naturalističkom promatranju ljudi, iz etičkih razloga, može se koristiti samo otvoreno promatranje.
Jedna mana naturalističkog promatranja je da istraživači ne mogu manipulirati, kontrolirati, predvidjeti ili čak u potpunosti razumjeti varijable. To može otežati testiranje i dokazivanje hipoteza, budući da se eksperimentalni uvjeti ne mogu postaviti. Drugo pitanje koje se može pojaviti je duljina vremena potrebnog za provođenje istraživanja, što može biti značajna prepreka za neke istraživače. Može biti teško dobiti potporu i financiranje kada su za dovršetak projekta potrebna desetljeća.
Jasna prednost naturalističkog promatranja je što omogućuje istraživačima da vide prirodno ponašanje organizama za koje su zainteresirani. To može pružiti vrlo vrijedne informacije koje mogu utjecati na buduća eksperimentalna istraživanja i pridonijeti razumijevanju kako organizam živi u divljini. Na primjer, naturalističko promatranje korišteno je kako bi se pomoglo skupinama za očuvanje da razumiju zašto je neke vrste životinja tako teško uzgajati u zatočeništvu i identificirati probleme kao što su ograničenja staništa koja se moraju uzeti u obzir kada se pokušava očuvati divlje populacije rijetkih vrsta.
Naturalističko promatranje također ponekad može biti jedini način prikupljanja podataka o nekim pitanjima. Na primjer, nisu dopušteni pokusi na ljudima koji bi ih mogli povrijediti ili dovesti u opasnost. Međutim, ljudi mogu koristiti ovu metodu za prikupljanje informacija o ljudskim populacijama koje žive u rizičnim ili štetnim okruženjima.