Neformalna zabluda je greška u argumentu ili tvrdnji koja proizlazi iz sadržaja izjave, a ne iz nekog sloma logike. Postoje deseci vrsta pogrešaka koje mogu rezultirati neformalnom zabludom, ali većina se može klasificirati kao zablude u pogledu relevantnosti, pretpostavke ili dvosmislenosti. Svaka od ovih klasifikacija pokriva nekoliko specifičnih neformalnih zabluda, a mnoge druge se ne uklapaju u potpunosti ni u jednu kategoriju.
U ovom kontekstu, “neformalno” se ne koristi za označavanje povremenih ili nepreciznih. Umjesto toga, “formalno” i “neformalno” identificiraju pogrešan dio argumenta. Formalna zabluda sadrži nedostatak u obliku argumenta gdje se logika neispravno primjenjuje. Neformalna zabluda je netočna zbog sadržaja argumenta.
Zablude o relevantnosti pokušavaju argumente potkrijepiti nebitnim činjenicama i izjavama. Navedene činjenice mogu biti istinite, ali informacije ne pokazuju da je premisa koja se brani istinita. Mnoge od najčešćih zabluda identificirane su latinskim nazivima.
Na primjer, zabluda “Ad Hominem” pokušava dokazati argument diskreditirajući drugu stranu. Pristaše suprotne pozicije mogu, ali ne moraju biti “zločesti”, “pohlepni” ili “lijeni”. To ne govori o tome je li njihov stav valjan ili istinit, jasno identificirajući takve uvrede kao neformalne zablude.
Neke zablude o relevantnosti pokušavaju utjecati na mišljenje na temelju vanjskih utjecaja. Zabluda “Ad Verecundiam” tvrdi da je potpora neke autoritete dokaz da je izjava istinita. Zablude “Ad Populum” djeluju na gotovo isti način, uz podršku koja dolazi od javnog mišljenja, a ne od jednog pojedinca ili autoriteta.
Presumpcija također može dovesti do neformalne zablude, brkajući podudarnost s uzrokom i posljedicom. Generalizacije i kružno razmišljanje ponekad se koriste za sličan učinak. U svađi od slame, suprotno gledište je pretjerano, a ovo nerazumno pretjerano stajalište je napadnuto.
Druga uobičajena vrsta je zabluda dvosmislenosti. Riječi često imaju više značenja, ponekad samo sa suptilnim razlikama. Kada se višestruka značenja riječi ili izraza koriste za potporu argumenta, ili kada su značenja nejasna, rezultat je zabluda dvosmislenosti.
Postoje deseci oblika neformalne zablude. Mnogi su otvoreni pokušaji da se argument odvrati od razuma. Drugi su prilično suptilni i mogu se u početku činiti kao razumni argumenti. Neki od ovih pristupa mogu biti učinkoviti u raspravi i utjecanju na mišljenja, no oni se najčešće koriste jer relevantne činjenice i logika ne podržavaju izrečeno stajalište.