Negativna inflacija je gospodarski fenomen u kojem gospodarstvo izlazi iz inflatornog razdoblja i ulazi u razdoblje u kojem je manje novca u optjecaju. Tijekom tog razdoblja u kojem dolazi do smanjenja ponude novca, cijene proizvoda ostaju donekle konstantne. Kao rezultat toga, dolazi do povećanja vrijednosti te valute što zauzvrat pomaže u jačanju položaja tog novca i pomaže da se gospodarstvo odmakne od inflacije i vrati u uravnoteženi status.
Iako postoje neke zajedničke karakteristike negativne inflacije i deflacije, postoji jedna važna razlika. S deflacijskim razdobljem dolazi do smanjenja ponude novca i smanjenja cijena roba i usluga široke potrošnje. To znači da s deflacijom cjelokupno gospodarstvo doživljava pad. Nasuprot tome, razdoblje negativne inflacije ima mali ili nikakav utjecaj na cijene, samo na količinu novca koja je dostupna za kupnju tih proizvoda. Moguće je da to nagovještava nadolazeće razdoblje deflacije, jer ako se ponuda novca ne poveća, postoji velika šansa da će se potražnja potrošača promijeniti i cijene pasti kao rezultat tih promjena u potražnji za raznim dobrima i uslugama.
Iako negativna inflacija donosi gospodarski pomak koji može biti uznemirujući nekim potrošačima, pozitivan aspekt je taj što ovaj fenomen pomaže usporiti i često preokrenuti napredak inflacije. Nakon što gospodarstvo prijeđe kroz razdoblje negativne inflacije u razdoblje deflacije, cijene roba i usluga također počinju padati. Pad cijena zauzvrat daje potrošačima mogućnost dobivanja više proizvoda za isti iznos novca.
Velika je zbrka kada je u pitanju negativna inflacija i deflacija. Neki ekonomisti smatraju da su ta dva pojma manje-više zamjenjiva, dok drugi prave blagu razliku između njih. To je neke navelo da i negativnu inflaciju i deflaciju smatraju dvijema fazama jednog ekonomskog fenomena, a ne dva različita događaja koji se javljaju kao logično kretanje unutar gospodarstva. Ovakvim pristupom negativna inflacija se smatra prvim korakom prema potpunoj deflaciji u gospodarstvu, budući da smanjenje ponude novca utječe na to kako potrošači troše novac koji imaju na raspolaganju. Zauzvrat, promjena ponude novca dovodi do sljedeće faze u kojoj utječu na cijene različitih dobara i usluga, posebice na cijene proizvoda koji se smatraju luksuzom, a ne potrepštinama.