Neto izvoz je preostala novčana vrijednost nakon što se ukupni uvoz oduzme od ukupnog izvoza. Obično se koristi u odnosu na trgovinsku bilancu između nacija. Statistika legalne trgovine među narodima možda ne odražava određene aktivnosti koje mnogi smatraju važnima, kao što je prijenos sirovina i ilegalne robe. Ekonomisti su stoljećima raspravljali o prednostima i nedostacima održavanja neto izvoza u trgovini. Dugoročne posljedice za neravnoteže u trgovini nisu dobro shvaćene.
Sustav merkantilizma koji je napredovao tijekom 1600-ih i 1700-ih nastojao je postići neto izvoz. Vlade su vjerovale da je zgrtanje zlata potrebno za postizanje bogatstva i prosperiteta — drugim riječima, posjedovanje novca identično je posjedovanju bogatstva. Nadalje, merkantilisti su pretpostavljali da je globalna ponuda bogatstva fiksna. Stoga je imalo smisla osigurati da izvoz uvijek premašuje uvoz. Taj bi neto izvoz rezultirao stalnom akumulacijom zlata, a smatralo se i pozicijom globalnog vodstva.
Industrijalizirane zemlje obično uvoze mnogo više sirovina nego što izvoze. To je moguće jer imaju tendenciju da imaju industrijski kapacitet za učinkovitu proizvodnju kompliciranih proizvoda. Proizvođačke tvrtke često potiskuju domaće prirodne resurse na iscrpljivanje, a vlade nastoje sačuvati ono što je preostalo ograničavanjem pristupa tim resursima. Stoga razvijene zemlje mogu održavati pozitivan neto izvoz u monetarnom smislu uz održavanje neto uvoza materijala. Ova vrsta ekonomske razmjene predmet je kritika aktivista za ljudska prava koji žele zaštititi manje razvijene zemlje od izrabljivanja.
Učinak koji nije obuhvaćen službenom statistikom neto izvoza je učinak crnog tržišta. Crno tržište je pojam za sve razmjene dobara ili usluga kojima se, iz bilo kojeg razloga, trguje ilegalno. Vlade često zabranjuju proizvodnju, transport i prodaju određenih artikala, navodeći brige za zdravlje, sigurnost ili okoliš. Droga, oružje, pa čak i egzotične životinje primjeri su robe koja se redovito krijumčari između zemalja koje takve transakcije zabranjuju. Neki procjenjuju da vrijednost globalnog crnog tržišta prelazi 1 bilijun američkih dolara (USD) svake godine.
Sjedinjene Države imaju trgovinski deficit – negativan neto izvoz – od sredine 1970-ih. Taj se deficit još više povećao početkom 2000-ih. Kina, s druge strane, trenutno ima veliki neto izvoz. Mnogi ekonomisti smatraju da su takve neravnoteže u trgovini neodržive, ali nije jasno s kakvim će se posljedicama globalno gospodarstvo suočiti i kada će se pojaviti.