Neurološki deficit je funkcionalno oštećenje uzrokovano problemom s mozgom. Neki primjeri mogu uključivati slabost na jednoj strani tijela, gubitak koordinacije i nejasan govor. Svaka ozljeda koja zahvaća mozak može dovesti do neuroloških deficita, a pacijenti se također mogu roditi s oštećenjima, rezultatom problema s razvojem fetusa. Liječenje je dostupno, ovisno o prirodi problema.
Mozak koristi složen niz sklopova za prijenos informacija za rukovanje svime, od logike do hodanja. Ako se problem razvije duž strujnog kruga, tijelo možda neće normalno funkcionirati. Kod osobe s ovakvim nedostatkom signal ili uopće ne prolazi, ili ga mozak iskrivljuje i dolazi do grešaka. Kod voljnih pokreta to može rezultirati nekontroliranim ili slabim kretanjem, a za nevoljne pokrete i reflekse to može značiti da se nešto uopće ne događa ili da pacijent doživljava grčeve dok pokušava raditi stvari poput disanja.
Moždani udar može biti uzrok neurološkog deficita, kao i tumori, degenerativne bolesti mozga i ozljede glave. Često su ovi funkcionalni problemi prvi znak upozorenja za problem s mozgom, a mogu se pojaviti postupno. Netko bi mogao početi osjećati nespretnost niske razine koja se s vremenom pretvara u ozbiljnije probleme, poput nemogućnosti hodanja, problema s kontroliranjem ruku čak i za jednostavne pokrete te poteškoća s govorom i gutanjem.
Kada se čini da pacijent ima neurološki deficit, medicinsko snimanje može biti korisno za lociranje oštećenja u mozgu i otkrivanje koji putovi ne rade ispravno. Liječnik također može provesti fizički pregled, tražeći od pacijenta da pomakne zahvaćeni dio tijela i primjećujući koliko dobro pacijent može funkcionirati. Liječnik može utvrditi izvor neurološkog deficita i početi razvijati plan liječenja. To može uključivati rješavanje temeljnog uzroka, poput operacije za uklanjanje tumora na mozgu, kao i stvari poput fizikalne terapije za poboljšanje funkcioniranja i vještina.
Progresivni neurološki deficiti mogu postati onesposobljavajući. Pacijentu koji se ne može oporaviti može biti potrebna pomoć pomoćnika ili osobnog asistenta jer neki zadaci postaju teži. Neki problemi, poput poteškoća s gutanjem, također mogu predstavljati zdravstveni rizik; pacijenti mogu biti izloženi povećanom riziku od udisanja hrane ili povraćanja te mogu razviti komplikacije poput upale pluća. Važno je redovito procjenjivati pacijenta kako biste provjerili ima li ranih znakova upozorenja sekundarnih problema kako bi se osiguralo da pacijent dobije pravodobno liječenje.