Neutrofilni granulocit je jedna od vrsta bijelih krvnih stanica granulocita u ljudskom tijelu koja posebno djeluje kao oklop protiv bakterija. Ime je dobio po svojoj sposobnosti da brzo apsorbira boju neutralne boje nakon bojenja. Neutrofilni granulociti čine od 65% do 70% ukupnog broja bijelih krvnih stanica, što ih čini daleko najbrojnijim bijelim krvnim stanicama. Poput bazofila i eozinofila, sučlanova neutrofila u skupini granulocita, neutrofili imaju podijeljenu jezgru, zbog čega se čini brojnim. Zbog toga se nazivaju i polimorfonuklearni neutrofili, dok se cijela skupina granulocita naziva i obitelj polimorfonuklearnih stanica.
Zajedno s drugom vrstom bijelih krvnih stanica zvanih monociti, granulociti se također klasificiraju kao fagociti, odnosno stanice koje ubijaju bakterije putem fagocitoze. U fagocitozi, materijale apsorbiraju stanice. Termin granulocit potječe iz činjenice da ova bijela krvna stanica ima mnogo granula u svojoj citoplazmi. Kao i drugi granulociti, neutrofilni granulociti imaju jezgru nepravilnog oblika. U koštanoj srži je povećan broj neutrofilnih granulocita.
Bakterije oslobađaju toksine čim dobiju pristup tijelu, uzrokujući oštećenje tkiva i širenje krvnih žila koje se nalaze u blizini zahvaćenog područja. Kako krv teče, neutrofili odmah jure u to područje, prolaze kroz krvne žile da napadnu i progutaju bakterije te progutaju komadiće zaraženih stanica. Međutim, tijekom cijele borbe protiv bakterija dolazi do uništenja velikog broja neutrofilnih granulocita zbog otrova koje bakterije oslobađaju. Njihovo uništenje uzrokuje oslobađanje probavnih enzima koji mogu fragmentirati zaražene stanice.
Nakon nekog vremena dolazi do otekline zaraženog područja u obliku gnoja. Gnoj je gusta, polutekuća mješavina krvi, mrtvih stanica i fragmenata, tkivnih tekućina te mrtvih i preživjelih bakterija. Kako sve više i više neutrofila hrli u područje kako bi eliminirali bakterije, stvaranje neutrofilnih granulocita postaje ubrzano, što rezultira stanjem koje se naziva neutrofilija ili povećanjem broja neutrofila. To na kraju uzrokuje povećanje broja bijelih krvnih stanica, što rezultira stanjem zvanim leukocitoza, što ukazuje da postoji infekcija.
Međutim, neutrofilija je posljedica drugih čimbenika kao što je uporaba kortikosteroida ili lijekova koji mogu suzbiti upalu. I velike i male krvne žile su dodijeljene neutrofilima. Neutrofili u velikim krvnim žilama čine cirkulirajući bazen neutrofila, dok oni u malim krvnim žilama čine marginalni bazen neutrofila. Kortikosteroidi bi mogli potaknuti prijenos neutrofila iz malih u velike krvne žile. Oni također mogu potaknuti koštanu srž da otpusti više neutrofila, uzrokujući na taj način povećanje broja granulocita neutrofila.