Nevus Ota je lezija kože plave ili sive pigmentacije koja se javlja na licu. Stanje je obično kongenitalno, što znači da se javlja prije ili tijekom rođenja. U nekim slučajevima se u oku može pojaviti Ota nevus, što obično ukazuje na prisutnost očne bolesti. Stanje se naziva nekoliko drugih pojmova, koji uključuju kongenitalni nevus fuscoceruleus ofthalmomaxillaris, melanoza bulbi, okulodermalna melanocitoza i okulomukodermalna melanocitoza. Nevus Ota se naziva nevus Ota u obliku množine.
MT Ota, poznat pod pseudonimom Mokutaro Kinoshita, bio je japanski liječnik koji je prvi opisao to stanje 1939. godine, zbog čega je i dobio ime po njemu. Nevusi se razvijaju iz melanocita, koji su stanice u donjem sloju epiderme, odnosno vanjskom sloju kože. Melanociti su odgovorni za proizvodnju melanina koji koži daje boju. Stoga se Ota nevus javlja kada postoji hiperpigmentacija ili abnormalno povećana obojenost. Uzrok ovog stanja ostaje nepoznat, iako se zna da se najčešće javlja u Japanu, gdje ga razvije 1 od 2,000 ljudi.
Nevus Ota postupno raste sve veće veličine i tamnije boje kako vrijeme prolazi. Nevusi povezani s kožom mogu biti znak melanoma, koji se javlja kada melanociti postanu maligni i uzrokuju rak kože. Melanom se također može pojaviti u očima ako nosi hiperpigmentaciju. Glaukom je, međutim, najčešće povezan s Ota nevusima vezanim za oči. Oštećenje vidnog živca zbog ovog poremećaja oka može dovesti do sljepoće.
Standardni, idealni tretman za Ota nevus je pulsna laserska kirurgija s Q-switchedom. Također poznato kao formiranje divovskih impulsa, uključuje transformaciju lasera u impulsne izlazne zrake usmjerene na dermalne melanocite. Široka primjena laserske kirurgije s Q-switchedom pripisuje se njenoj stopi uspješnosti, koja nije niža od 90 posto. Obično se primjenjuje u četiri do osam tretmana.
Laserska kirurgija s Q-switchedom za nevus Ota zamijenila je starije kirurške tretmane poput krioterapije, koja uključuje primjenu hladnoće za uništavanje abnormalnosti tkiva, i dermoabrazije, koja uključuje trošenje defekta kože alatima i sredstvima kao što su brusni papir i laseri. Neki ljudi koriste šminku da prikriju mrlju, iako je to samo kozmetičko, a ne medicinsko rješenje. Nakon dermalnog tretmana obično nisu potrebni naknadni pregledi, a prognoza je obično izvrsna. Osobe s okularnim pojavama, međutim, možda žele redovito posjećivati svoje oftalmologe kako bi se uvjerili da se stanje ne pretvori u glaukom ili melanom.