Nezarazna bolest nije zarazna, što znači da ne može proći – niti komunicirati – između pojedinaca. Pojam “bolest” može se definirati kao bilo koji poremećaj u tijelu ili oštećenje njegovog funkcioniranja. To znači da vrste nezaraznih bolesti uključuju ozljede i kongenitalne abnormalnosti. Klasični primjeri ovih bolesti su rak, kardiovaskularne bolesti, poremećaji mentalnog zdravlja i disfunkcije dišnog sustava.
Različite procjene svjetske incidencije nezaraznih bolesti pokazuju da je ona približno jednaka statistici incidencije zaraznih bolesti. U nekim dijelovima svijeta češće su zarazne bolesti. Zemlje u razvoju vjerojatno će imati ovaj obrazac jer im možda nedostaju mjere, poput izvora čiste vode, koje minimiziraju širenje zaraznih bolesti. U tim se sredinama češće javljaju epidemije ozbiljnih zaraznih bolesti koje mogu ozbiljno utjecati na razinu populacije.
Nasuprot tome, jednaka ili barem povišena stopa nezaraznih bolesti vjerojatnija je u razvijenim zemljama. Ljudi s dužim životnim vijekom izloženi su većem riziku od razvoja bolesti povezanih s dobi. Na primjer, rak prostate općenito se javlja kod starijih muškaraca. Bolesti poput bolesti srca i demencije također imaju veći utjecaj na starije populacije.
Štoviše, stariji ljudi skloniji su većoj nezaraznoj bolesti zbog ranog izbora načina života. Neki od ovih izbora mogu uključivati prekomjerno pijenje, upuštanje u nesigurno seksualno ponašanje, prejedanje i pušenje. Određeni načini života, međutim, mogu smanjiti rizik od bolesti; na primjer, rano rađanje djece i njihovo dojenje može smanjiti rizik od raka dojke.
Vrste i karakteristike nezarazne bolesti mogu varirati. Mnoge bolesti, poput raka, bolesti srca ili određenih autoimunih stanja, postoje dugo vremena i mogu se progresivno pogoršavati. Osjetljivost osobe na nezarazne poremećaje može imati genetske komponente, kao što je slučaj s nekim rakom reproduktivnog trakta, određenim mentalnim bolestima i mnogim prirođenim defektima.
Bolesti koje se klasificiraju kao nezarazne bolesti često su jasno razgraničene od zaraznih bolesti. Nitko ne “zahvaća” ozljedu ili zadobije urođenu manu od nekog drugog. Ove bolesti postoje ili nisu prisutne i ne mogu se prenijeti na druge ljude.
U drugim slučajevima, definicija nezarazne bolesti ima zapažene sive zone. Bolesti poput raka vrata maternice ne mogu se prenijeti na druge, ali su često uzrokovane infekcijom zaraznim oblicima humanog papiloma virusa. Post-herpetična neuralgija nije zarazna, ali je komplikacija šindre, što je reakcija tijela na zarazu vodenih kozica mnogo godina ranije.
Još jedno dvosmisleno područje odnosi se na bolesti koje se pripisuju načinu života. Smatra se da je pretilost “zarazna” za bliske članove obitelji i prijatelje jer zajedničke navike u prehrani ili slobodno vrijeme mogu podržati debljanje. Bolesti poput alkoholizma i nekih poremećaja hranjenja mogu biti društveno poticane među određenim skupinama stanovništva. Povremeno, samoubojstva, osobito djece i mladih odraslih, dolaze u valovima i na njih utječu jedno drugo.