Obavijest o žalbi je formalni pravni dokument koji obavještava sud i protivnu stranku da će osoba uključena u parnicu uložiti žalbu. Žalba znači tražiti od višeg suda da pogleda što je niži sud učinio u određenom slučaju i da utvrdi je li se taj niži sud ispravno ponašao. Žalbe postoje iu kaznenim i u građanskim predmetima, au građanskim predmetima svaka strana se može žaliti.
Kad osoba ide na sud, o njegovoj sudbini odlučuje sudac ili porota. Čak i kada porota donese odluku o krivnji ili nevinosti okrivljenika, sudac je i dalje uključen u slučaj, donoseći odluke o stvarima poput toga koji se dokazi mogu prihvatiti i koje upute se daju poroti. Sud mora ispravno primijeniti zakon kada donosi bilo koju i sve odluke tijekom predmeta.
Ponekad stranka smatra da je sud pogriješio u načinu na koji je primijenio zakon. U takvim slučajevima ta strana može podnijeti obavijest o žalbi. Obavijest o žalbi može se podnijeti samo višem sudu. Ako je, primjerice, državni sud donio odluku o predmetu, podnositelj žalbe ne bi mogao podnijeti žalbu istom sudu. Stranka bi morala podnijeti žalbu okružnom sudu — sudu iznad ili višem od državnog suda.
Žalba je formalno pisani zahtjev da ovaj viši sud pogleda kako je zakon primijenjen. U većini slučajeva žalbeni sud razmatra samo pravna pitanja. Drugim riječima, sud neće utvrditi je li porota bila u pravu kada je odlučila jesu li činjenice slučaja istinite. Na primjer, ako porota odluči da tužitelj govori istinu, viši sud neće naići i reći da ipak ne vjeruje tužitelju. Žalbeni sud će samo provjeriti jesu li sudac i porota ispravno primijenili zakon; pa će se npr. gledati jesu li sud ili porota u danom slučaju ispravno protumačili statut provale.
Svaka strana može podnijeti obavijest o žalbi u građanskom postupku. To znači da ako tužitelj izgubi, može se žaliti na odluku. Ako optuženik izgubi, i on se može žaliti. Čak i pobjednička strana može podnijeti obavijest o žalbi. Ako, na primjer, tužitelj ne vjeruje da je porota dosudila dovoljno visoke štete prema zakonu, tužitelj se može žaliti.