Obliteransna arterioskleroza ili bolest perifernih arterija (PAD) je medicinsko stanje koje negativno utječe na krvne žile i cirkulaciju u donjim ekstremitetima te može doprinijeti oštećenju živaca i tkiva. Uzrokovana sužavanjem ili stvrdnjavanjem arterijskih stijenki, obliterans arterioskleroze može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Obliterans arterioskleroze može se liječiti lijekovima, kirurškim zahvatom ili promjenama u načinu života, ovisno o ozbiljnosti prikaza bolesti i cjelokupnom zdravlju pojedinca.
Bolest perifernih arterija je rezultat otvrdnuća arterija uzrokovanog nakupljanjem plaka. Kako se plak nakuplja, arterije se sužavaju i protok krvi postaje sve ograničeniji. Utječući na arterije koje opskrbljuju noge i stopala, PAD može uzrokovati da mišići u tim područjima rade dvostruko jače, bilo da se osoba kreće ili miruje. Osobe s poviješću pušenja, visokim kolesterolom ili moždanim udarom mogu biti osjetljivije na razvoj PAD-a. Dodatni uvjeti koji mogu doprinijeti razvoju obliteransne arterioskleroze mogu uključivati dijabetes, hipertenziju i bolesti srca.
Osobe s PAD-om mogu doživjeti postupni početak znakova i simptoma loše cirkulacije. U početku se simptomi mogu manifestirati samo kada osoba sudjeluje u aktivnostima koje tjeraju mišiće nogu da rade jače nego inače, kao što je hodanje uzbrdo ili brzo hodanje. S vremenom se simptomi mogu manifestirati brže, iako pojedinac ne vježba onoliko koliko su se znakovi prvi put pojavili. Dok se odmara, pojedinac može primijetiti da mu stopala trne ili utrnu te da su blijeda ili hladna na dodir. Kako simptomi napreduju, osoba može razviti umjerenu do jaku kroničnu bol u nogama i stopalima.
Obliterans arterioskleroze može se dijagnosticirati primjenom raznih testova. Tijekom početnog pregleda, liječnik može provjeriti zahvaćeni ekstremitet zbog oslabljenog pulsa i niskog krvnog tlaka. Kada se stetoskop nanese na arteriju, protok krvi može zvučati nenormalno, stanje poznato kao arterijski bruh. Oni kod kojih je PAD uznapredovao mogu pokazati skupljene mišiće potkoljenice ili imati plavkastu nijansu kože, poznatu kao cijanoza, što se može otkriti tijekom fizičkog pregleda. Dijagnostički testovi mogu uključivati angiografiju magnetske rezonancije (MRA), kompjuteriziranu tomografiju (CT) angiografiju zahvaćenog područja i Doppler ultrazvuk.
Liječenje PAD-a može uključivati upotrebu lijekova bez recepta ili lijekova na recept za razrjeđivanje krvi, sprječavanje stvaranja ugrušaka i ublažavanje boli. Teški slučajevi bolesti perifernih arterija koji negativno utječu na nečiju radnu ili funkcionalnu sposobnost mogu zahtijevati operaciju. Mogu se koristiti operacija arterijske premosnice ili angioplastika i postavljanje stenta, ovisno o ozbiljnosti stanja pojedinca. Ekstremni slučajevi PAD-a mogu zahtijevati amputaciju zahvaćenog ekstremiteta ako nijedna druga opcija liječenja nije održiva.
Arterijska premosnica je invazivna procedura koja se provodi u općoj anesteziji. Tijekom zahvata, kirurg napravi rez na zahvaćenoj arteriji i postavlja stezaljke na svaki kraj blokade. Začepljeni dio arterije zamjenjuje se transplantatom koji je ušiven na svoje mjesto. Transplant se može napraviti od tkiva uzetog iz druge krvne žile koja se nalazi na drugom mjestu u tijelu ili od umjetnog materijala. Nakon uklanjanja blokade i postavljanja novog arterijskog tkiva, stezaljke se uklanjaju i obnavlja se protok krvi.
Angioplastika i postupak postavljanja stenta sličan je onom koji se koristi za srce. Tijekom postupka, pojedincu se može dati lokalni anestetik i blagi sedativ koji će mu pomoći da se opusti. Koristeći tehnologiju vođenu slikom, kao što je rendgenska slika uživo, može se napraviti mali rez u području prepona i kateter, poznat kao žica za vođenje, umetnuti se u blokiranu arteriju. Drugi kateter, opremljen balonom, prolazi uzduž žice za navođenje do blokade gdje se napuhava kako bi se otvorila arterija. Dok je balon na mjestu, stent se postavlja u arteriju kako bi pomogao da ostane otvorena, a balon se ispuhuje i uklanja.
Promjene načina života također se mogu preporučiti kako bi se pomoglo u upravljanju i ublažavanju simptoma povezanih s PAD-om. Pojedinci koji puše mogu se savjetovati da prestanu s pušenjem, jer pušenje doprinosi sužavanju arterija i ometa cirkulaciju. Promjene u prehrani, proaktivni koraci za smanjenje kolesterola i redovita tjelovježba također se mogu preporučiti kako bi se ublažili simptomi.
Komplikacije povezane s bolešću perifernih arterija mogu uključivati razvoj gangrene, amputacije, krvnih ugrušaka i bolesti srca. Rizici povezani s kirurškim zahvatima za PAD mogu uključivati infekciju, poteškoće s disanjem i moždani udar. Dodatne komplikacije povezane s operacijom mogu uključivati oštećenje živaca ili tkiva, alergijsku reakciju na korištene materijale ili primijenjene lijekove i prekomjerno krvarenje.