Obogaćena riža je bijela riža koja je pomiješana s nizom vitamina i hranjivih tvari kako bi bila hranjivija. Mnoge tvrtke proizvode ovaj proizvod, a pakiranje obično jasno ukazuje na razinu obogaćenja zrna, iako te razine mogu varirati nakon kuhanja, ovisno o tome kako je riža kuhana.
Kada se riža preradi u bijelu rižu, gubi se velik dio nutritivne vrijednosti. Vanjske mekinje bogate vlaknima i hranjivim tvarima prvo se uklanjaju, ostavljajući za sobom klicu i endosperm. U mnogim slučajevima, hranjiva klica se također gubi tijekom procesa poliranja. Kao rezultat toga, bijela riža, prirodno, nije užasno hranjiva. Stoga neki proizvođači dodaju vitamine i minerale natrag nakon što je riža obrađena ili u svoje vreće s rižom dodaju vitaminske pelete kako bi njihova riža pružila veću nutritivnu vrijednost.
Posebno u zemljama u razvoju, obogaćena riža je iznimno važna. Budući da je riža osnovna hrana za milijune ljudi diljem svijeta, važno je da riža bude visoko hranjiva. U regijama s velikom količinom konzumacije bijele riže uočeni su nutritivni nedostaci. Nadamo se da će prodaja obogaćene riže preokrenuti ovaj trend, nadopunjavanjem dnevne prehrane s više vitamina i minerala.
Čak i nakon obogaćivanja, obogaćena riža nije tako hranjiva kao cjelovita smeđa riža. Osim toga, ne smije se ispirati, jer će riža obložena hranjivim tvarima izgubiti vrijednost ako se ispere. Mnoge tvrtke također preporučuju da se obogaćena riža kuha u minimalnoj količini vode, kako se hranjive tvari ne bi izgubile tijekom kuhanja. Međutim, obogaćena riža je svakako bolja od obične bijele riže, posebno za ljude koji se oslanjaju na nju kao osnovnu hranu.
Neke su tvrtke eksperimentirale s genetskom modifikacijom riže kako bi je učinile nutritivno vrijednijom, tako da je neće trebati obogaćivati u sklopu prerade nakon žetve. Dobro poznati primjer genetski modificirane riže je zlatna riža, koja bi trebala pomoći u prevenciji sljepoće povećanjem razine vitamina A kod potrošača. U većini zemalja, jako genetski modificirana hrana još nije bila legalna za ljudsku prehranu početkom 21. stoljeća, unatoč lobiranju od strane tvrtki koje su dizajnirale ovu hranu. Te se tvrtke nadaju da će humanitarni ciljevi njihovih proizvoda nadjačati gađenje od strane ekologa i nekih zagovornika sigurnosti hrane.