Obrazovna istraživanja su proučavanje obrazaca ponašanja vezanih uz učenje u školama i drugim obrazovnim programima. Podaci se obično prikupljaju za ovu vrstu istraživanja ispitivanjem proizvoda postojećih obrazovnih praksi korištenjem testova i druge dokumentacije. Također je moguće provoditi obrazovna istraživanja korištenjem metodologija povezanih s društvenim znanostima kao što su antropologija i sociologija. Cilj obrazovnog istraživanja je proučiti kako prakse obrazovanja utječu na učenike, obično s idejom da razumijevanje veze između obrazovanja i učenja može pomoći učenicima u učenju. S obzirom na to da je obrazovanje mladih gotovo uvijek važno za uspješan nastavak društva, ovo je područje za koje je značajan interes mnogih različitih institucija.
Standardizirano testiranje u školama uobičajen je način ocjenjivanja uspješnosti postojećeg obrazovnog programa. Ovi testovi redovito procjenjuju sposobnost učenika, omogućujući istraživačima da odrede koja područja trebaju poboljšati. Postoje značajne kritike nastavnika i drugih da standardizirano testiranje ne ocjenjuje samo kvalitetu obrazovanja učenika, na što također utječu roditeljstvo, ekonomski status i sposobnosti učenika. Oni koji provode obrazovna istraživanja i dalje koriste ove podatke za donošenje odluka o promjeni obrazovne politike jer je to oblik tradicionalnih i relativno jednostavnih statističkih podataka.
Drugi način izvođenja obrazovnog istraživanja je razmatranje obrazovnog sustava u njegovom društvenom kontekstu. Osoba koja provodi ovakvu vrstu rada mogla bi razmotriti kako integrirati obrazovno iskustvo s širim životom učenika ili učinak roditeljstva na učenikov obrazovni uspjeh. Ova vrsta istraživanja zahtijeva detaljan terenski rad koji je specifičan za mala područja, iako je moguće da se rezultati mogu primijeniti i šire.
Obrazovna istraživanja prvenstveno se bave strategijama koje učitelji koriste u učionici i većim politikama koje koristi obrazovna institucija. Obično su istraživači zainteresirani za velike promjene kao što je promjena sati školskog dana ili kompenzacija nastavnika na određeni način. Razmatraju se i manje strategije, poput discipliniranja učenika ili podučavanja određenog predmeta, ali one se obično ostavljaju na diskreciju nastavnika.
Većina ljudi koji su zainteresirani za obrazovna istraživanja zainteresirana je za poboljšanje obrazovanja u cjelini. Razumijevanjem kako obrazovanje trenutno funkcionira, možda je moguće napraviti informirana poboljšanja sustava. Nažalost, obrazovanje nije izoliran sustav. Iako obrazovna istraživanja često učinkovito procjenjuju koliko dobro ljudi uče u obrazovnim sustavima, ona ne pomažu uvijek u kreiranju politika koje uzimaju u obzir sustavne krize.