Za neke ljude odlazak u mirovinu nije stvar izbora. Obvezno umirovljenje, koje se naziva i obvezno umirovljenje, odnosi se na slučajeve u kojima su ljudi prisiljeni otići u mirovinu. Točka u kojoj se to događa obično je određena dobi radnika.
Obvezno umirovljenje općenito se odnosi na politiku koja zahtijeva da ljudi napuste radno mjesto u određenoj dobi. Ovo pitanje izazvalo je veliku raspravu u nekim zemljama. U Sjedinjenim Državama se, primjerice, tijekom 65. stoljeća prakticiralo obvezno umirovljenje u dobi od 20 godina. Savezna vlada je na kraju smatrala da je nezakonito da tvrtke prisiljavaju osobu na odlazak u mirovinu zbog dobi.
U nekim zemljama argumenti za i protiv obveznog umirovljenja nastavljeni su iu 21. stoljeću. Još 2009. Ujedinjeno Kraljevstvo je imalo politiku koja je dopuštala poslodavcima da prisile zaposlenike da odu u mirovinu ako imaju 65 godina ili više. U Kanadi su neke provincije zabranile tu praksu, dok je u drugima još uvijek bila dopuštena.
Jedno od glavnih pitanja u vezi s ovom politikom jest predstavlja li ona dobnu diskriminaciju ili ne. Mnogi tvrde da je obvezno umirovljenje diskriminacija kada je dob jedini razlog zbog kojeg se od osobe zahtijeva da napusti posao. Izražena je i zabrinutost oko okolnosti koje mogu proizaći iz takve situacije. U mnogim se slučajevima, na primjer, tvrdilo da neki ljudi nemaju dovoljno financijskih sredstava za odlazak u mirovinu u toj dobi.
Nekoliko je razloga koji se koriste za potporu obveznog umirovljenja. Kontrola troškova jedan je od argumenata koji obično iznose poslodavci. Tijekom pada, mnoge tvrtke imaju politiku otpuštanja ili otpuštanja onih zaposlenika koji imaju najmanji staž u tvrtki. Obvezno umirovljenje, međutim, može se iskoristiti kako bi se tvrtka oslobodila financijskog tereta onih koji su najstariji. To često može dovesti do značajnog smanjenja troškova, budući da su mnogi od tih ljudi mogli biti u tvrtki dulje razdoblje i stoga mogu imati znatne plaće i beneficije.
Također se tvrdi da obvezno odlazak u mirovinu može podići moral mlađih zaposlenika. Te se osobe mogu potaknuti da ostanu u tvrtki i da rade više ako znaju da postoji mogućnost napredovanja na visoke pozicije. Kada se ljudima dopusti odlazak u mirovinu po volji, tvrdi se da mlađi zaposlenici mogu postati nemotivirani onim što smatraju ograničenim mogućnostima napredovanja.