Napori za očuvanje gmazova rješavaju gubitak prirodnog staništa i smanjenje broja određenih vrsta. Skupine za očuvanje rade kako bi skrenule pozornost na to pitanje kroz obrazovanje, zaštitu ili obnovu staništa i zakonodavstvo koje podržava očuvanje gmazova. Ove skupine obično koriste znanstvena istraživanja kako bi identificirali kako određeni gmazovi postaju ugroženi ili ugroženi i traže rješenja za zaštitu kornjača i kornjača, zmija i guštera te krokodila i aligatora.
Smanjenje broja morskih kornjača potaknulo je međunarodne sporazume za zaštitu opstanka ovih stvorenja. Zagađenje, posebno plastičnim otpadom, i hvatanje za komercijalnu upotrebu predstavljaju prijetnju morskim kornjačama diljem svijeta. Neke morske kornjače uginu kada se slučajno zarobe u komercijalnim ribarskim mrežama. Programi očuvanja također se bave ljudskim uništavanjem mjesta za gniježđenje na plažama.
Reptile Conservation International, neprofitna organizacija, promiče primjenu sintetičkih hormona na jaja kornjača kako bi se proizvelo više ženki. Istraživači su otkrili da lokalna primjena estrogena može nadjačati prirodni proces koji određuje spol kornjača tijekom razdoblja inkubacije. Temperatura jaja u kasnoj fazi razvoja određuje spol, a manipulacija ovim procesom mogla bi nadoknaditi ugrožene vrste.
Eksperimenti na dvjema vrstama morskih kornjača, slatkovodnim kornjačama, uzgojenim krokodilima i gekonima pokazali su da ova patentirana metoda nema štetnih učinaka na sposobnost razmnožavanja ženke u zrelosti. Grupa za očuvanje gmazova smatra primjenu hormona isplativim načinom rješavanja problema ugroženih gmazova, izvještavajući da 20 američkih dolara (USD) može liječiti oko 250,000 jajašaca. Ova metoda mogla bi zamijeniti zadatak iskopavanja jaja kornjača i njihovog premještanja u inkubaciju izvan mjesta, proces koji obično proizvodi veći broj mužjaka i predstavlja poteškoće u udaljenim područjima.
Zaštita staništa predstavlja još jedan cilj programa očuvanja gmazova. Prirodna staništa mogu postati kontaminirana zagađenjem ili uništena urbanim rastom. Na pustinjsku kornjaču mogu utjecati terenska vozila, uzgoj stočarstva ili poljoprivredna ekspanzija, te razvoj alternativnih izvora energije. Konzervatorske skupine obično rade s privatnim vlasnicima zemljišta i javnim agencijama na zaštiti i obnovi ovih područja.
Obrazovne komponente očuvanja gmazova obično uključuju informacije za razbijanje mitova o određenim vrstama, posebno o krokodilima, aligatorima i zmijama. Skupine za očuvanje obično objašnjavaju važnost svake vrste za ekosustav i pozivaju građane da podrže napore za očuvanje. Ove grupe bi također mogle raditi s vlasnicima zemljišta na očuvanju ugroženog staništa.
Očuvanje gmazova moglo bi uključivati ekoturizam, jednu od najbrže rastućih industrija u svijetu. Ona se bavi finom ravnotežom između očuvanja ekonomskih koristi od turizma i potencijalne štete za okoliš. Mnoge ekoturističke aktivnosti uključuju obrazovne kampanje u cjelokupni doživljaj promatranja gmazova u divljini.