Očuvanje morskog života općenito je uključeno u očuvanje morskih ekosustava i životinja koje o njima ovise. Stručnjaci vjeruju da zagađenje i globalno zatopljenje ugrožavaju biološku raznolikost svjetskih oceana. Zaštita morskih životinja može pomoći u očuvanju jednog od glavnih svjetskih izvora hrane, ribe i školjki. U nekim područjima ljudi se prvenstveno oslanjaju na ribu i školjke za hranu. Očuvanje morskog života može uključivati smanjenje upotrebe plastike, smanjenje onečišćenja, smanjenje potrošnje energije i održavanje plaža, rijeka, jezera i drugih prirodnih područja bez smeća.
Postoji nekoliko međunarodnih zakona i ugovora sa svrhom osiguravanja očuvanja morskog života. Deseci zemalja potpisali su Konvenciju o ribolovu i očuvanju živih resursa otvorenog mora iz 1966. godine. Ovaj sporazum je u velikoj mjeri namijenjen zaštiti morskog svijeta od prekomjernog izlova.
U Sjedinjenim Državama, Zakon o zaštiti morskih sisavaca, donesen 1972., štiti morske životinje od lova, hvatanja ili prodaje, bilo u zemlji ili na međunarodnoj razini. Zakon zabranjuje uvoz svih morskih životinja radi prodaje. Životinje pod zaštitom ovog zakona uključuju kitove, polarne medvjede, dupine, vidre i morževe.
Mnogi stručnjaci vjeruju da bi klimatske promjene mogle imati drastičan i razoran učinak na morske ekosustave. Toplije globalne temperature općenito znače toplije temperature oceana, što bi moglo spriječiti opstanak mnogih morskih vrsta. Oceanski ekosustavi obično su vrlo osjetljivi i mogu uvelike pretrpjeti čak i male promjene. Stručnjaci za očuvanje morskog života obično pozivaju na smanjenje potrošnje energije kako bi se smanjio globalni porast temperatura koji bi mogao naštetiti morskom životu.
Zagađenje je također prijetnja životinjama oceana. Stručnjaci vjeruju da se u svjetskim oceanima mogu naći velike količine otpada. Mnogi napori za očuvanje morskog života usmjereni su na prevenciju otpada. Čišćenje plaža također je važan dio očuvanja morskog života, jer može pomoći u sprječavanju daljnjeg otpada otpada u more. Pokušaji očuvanja određenih vrsta morskog života mogu se izjaloviti i dodatno oštetiti oslabljene ekosustave, pa se većina stručnjaka za očuvanje morskog života pokušava usredotočiti na očuvanje ekološkog integriteta oceana u cjelini.
Vjeruje se da ljudske aktivnosti predstavljaju najveću prijetnju morskom životu i morskim ekosustavima. Te se aktivnosti kreću od onečišćenja do komercijalnog ribolova. Neki vjeruju da su klimatske promjene nastale kao posljedica ljudskih aktivnosti. Mnogi vjeruju da očuvanje morskog života može proizaći iz promjena u načinu života ljudi diljem svijeta, što može smanjiti utjecaj ljudskih aktivnosti na morske ekosustave.