Odjel za upravne rasprave je državna agencija koja vodi upravni spor, rješavajući sporove između pojedinca i tijela državne uprave. Državna agencija ili regulatorno tijelo gotovo je uvijek stranka u postupku. Upravnopravne rasprave provode se na način sličan sudskom postupku.
Predmete u Odjelu za upravne rasprave vodi sudac upravnog prava. Državnu agenciju koja je uključena obično zastupa odvjetnik agencije. U nekim jurisdikcijama agenciju zastupa pomoćnik glavnog državnog odvjetnika. U tim državama, državni odvjetnik ima zakonski mandat da zastupa sve državne dužnosnike i agencije. U drugim jurisdikcijama, agenciju može zastupati ovlašteni službenik agencije.
Pravila koja uređuju upravne rasprave općenito su ista kao ona za državni sud. Međutim, mogu postojati neka posebna administrativna pravila koja uređuju raspravu. Sudac upravnog prava ima diskreciono pravo ublažiti pravila o dokazima kada privatna stranka vodi postupak bez koristi odvjetnika. Sama ročišta su neformalnija od sudskih rasprava. Ipak, stranke i dalje mogu davati uvodne i završne riječi, nuditi dokumente kao dokaze, pozivati svjedoke i prigovarati.
U nekim jurisdikcijama, od stranaka se može po zakonu zahtijevati da pokušaju medijaciju prije nego što se slučaj sasluša u Odjelu za administrativne rasprave. Ponekad je ovaj zahtjev ograničen na određene vrste slučajeva, poput naknade radnicima ili diskriminacije pri zapošljavanju. U nekim slučajevima to će riješiti problem i nije potrebno saslušanje.
Rasprave mogu uključivati osporavanje pravila upravne agencije u pogledu valjanosti pravila ili njegove primjene na određeni skup činjenica. Češće, saslušanja uključuju odluku agencije koja utječe na značajan interes privatne strane. Odluke agencije mogu uključivati mnoga različita područja državne regulative. Među njima su porezi, propisi o poslovanju i okolišni propisi. Odbijanje, suspenzija ili opoziv različitih vrsta državnih licenci također se često vode u sudskim sporovima u Odjelu za upravne rasprave.
Po završetku ročišta, sudac upravnog prava će donijeti konačan nalog. U nekim jurisdikcijama ona izrađuje prijedlog konačnog naloga za reviziju od strane ravnatelja uključene agencije. Direktor agencije može izmijeniti ili odbiti konačni nalog. Na konačni nalog u nekim jurisdikcijama može se uložiti žalba državnom sudu. U drugim slučajevima, konačni nalog preispituje žalbeni sud, baš kao što bi bio i konačni sudski nalog.