Odljev kapitala je pojam koji se koristi za opisivanje tijeka domaće imovine iz jedne nacije u druge zemlje. Općenito, pojam se ne koristi za opisivanje izvoza različitih vrsta roba i usluga, budući da postoji neki očekivani povrat od te vrste trgovačke aktivnosti. Uz odljev kapitala, ti resursi ostavljaju zemlju bez ikakve vrste generiranog pravednog povrata, učinkovito uklanjajući tu imovinu iz upotrebe u domaćem gospodarstvu. Ova vrsta aktivnosti može dovesti do gospodarskih ili političkih nemira koji imaju dugoročne učinke.
Brojni su razlozi zbog kojih može doći do odljeva kapitala. Jedna od najčešćih je briga za razvoj političkih uvjeta unutar određene nacije. Ako investitor vjeruje da će njegova ili njezina imovina ili značajno smanjiti vrijednost ili na neki drugi način biti ugrožena, postoji velika šansa da će ta imovina biti preseljena izvan zemlje. To znači da se valuta koja se drži u domaćim bankama može premjestiti u offshore bankovne institucije, poslovanje se može zatvoriti i ponovno otvoriti u drugoj zemlji ili se imovina prodaje, a prihodi ulažu u nekretnine izvan zemlje. U svakom slučaju, domaće gospodarstvo više nema koristi od prisutnosti te imovine, a gubitak tog kapitala negativno utječe na njega.
Kako bi se smanjio potencijal odljeva kapitala, mnoge zemlje su donijele zakone koji se ponekad nazivaju kontrolom kapitala. Ideja iza ovih zakona je usporiti pojavu bijega kapitala, dopuštajući gospodarstvu više vremena da se prilagodi gubitku imovine. U isto vrijeme, zakoni stvaraju vremenski blok za zakonodavce i ekonomiste da identificiraju temeljne uzroke odljeva kapitala i poduzmu mjere za ispravljanje tih problema. Pretpostavka je da će se, ako se riješe i eliminiraju temeljni razlozi za povlačenje imovine, odljev kapitala smanjiti i gospodarstvo stabilizirati.
Jedan od nedostataka ovih kontrola kapitala je taj što one mogu imati negativan utjecaj na stopu priljeva kapitala. Budući da donošenje ovakvih zakona obično šalje jasan signal da nešto nije u redu s gospodarstvom, strani ulagači i poduzeća mogu početi ograničavati svoja ulaganja u tu određenu zemlju. To je posebno zabrinjavajuće ako se gospodarstvo oslanja na priljev sredstava iz stranih poduzeća kako bi ostalo stabilno. Iz tog razloga, potrebno je paziti da priroda ograničenja odljeva kapitala ne izaziva zabrinutost kod onih koji opskrbljuju priljev kapitala, ravnotežu koju je ponekad vrlo teško postići.