Održavanje poslužitelja uključuje održavanje poslužitelja ažuriranim i radnim kako bi računalna mreža mogla nesmetano raditi. Ispravno održavanje poslužitelja obično je zadatak mrežnog administratora i od vitalnog je značaja za rad mreže. Ako se održavanje ne provodi na računalnoj mreži, bez obzira na to je li mreža mala ili velika, aplikacijski softver obično neće raditi onako kako se očekivalo. U nekim slučajevima, mreža može čak doživjeti potpuni ili djelomični kvar mreže ako se ne provodi pravilno održavanje.
Održavanje poslužitelja zahtijeva od administratora mreže da provodi preventivno održavanje. U osnovi, to znači da administrator mora u redovitim intervalima provjeravati izvedbu poslužitelja, kao i sve potencijalne sigurnosne rizike i protokole sigurnosnog kopiranja. Kao dio toga, on ili ona obično osigurava da su automatizirani uslužni programi za nadzor sustava instalirani i prikladno konfigurirani. Ovi uslužni programi često dolaze s hardverskim paketom poslužitelja.
Čak i s automatskim uslužnim programima, solidan plan održavanja poslužitelja zahtijeva nekoliko osnovnih koraka. Prvo, administrator obično provodi temeljit pregled mreže, uključujući provjeru datoteka zapisnika poslužitelja, prostora na tvrdom disku, dopuštenja mape i redundantnosti. Ovaj pregled obično uključuje i praćenje aplikacija za temperaturu mreže kako bi se osiguralo da se poslužitelj ne pregrije. Ako se stroj pregrije, to može utjecati na vitalnu opremu poput središnje procesorske jedinice, memorije ili matične ploče.
Također treba ispitati sigurnost i funkcionalnost aplikacije. Ako je potrebno, sigurnosne zakrpe trebale bi biti instalirane na pojedinačna računala unutar mreže kako bi se osigurala sigurnost podataka. Pregled bi također trebao uključivati čitanje zapisnika poslužitelja radi dokaza o pokušajima hakiranja računala ili sigurnosnih upozorenja. Osim toga, administrator bi trebao osigurati ažuriranje antivirusnog softvera na svim računalima u mreži.
Tijekom održavanja poslužitelja, svi bitni servisni paketi i ažuriranja softvera trebali bi biti instalirani na mrežna računala. Obično se ovaj posao može obaviti nakon radnog vremena kako se ne bi ometala aktivnost korisnika mreže. Kada je potrebno, možda će biti potrebno izvršiti i korekciju sustava, obnovu sustava ili zamjenu hardverske komponente.
Također treba uključiti sveobuhvatan rezervni plan. U slučaju kvara sustava, sigurnosna kopija podataka bit će od vitalnog značaja za pomoć korisnicima mreže da dohvate svoje pohranjene informacije. Ovisno o vrsti podataka pohranjenih na poslužitelju, možda će se trebati sigurnosno kopirati dnevno, tjedno, dvaput mjesečno ili mjesečno. Dobar plan sigurnosne kopije uvijek treba redovito testirati kako bi se osiguralo da ispunjava zahtjeve za oporavak podataka.