Omega Centauri, također nazvan NGC 5139, je gusta globalna nakupina zvijezda koja kruži oko Mliječne staze. Jasno je vidljiva s većeg dijela južne hemisfere golim okom, smještena oko 18,300 svjetlosnih godina od Zemlje, ili ~18% galaktičkog promjera. Godine 2003. predloženo je da bi Omega Centauri mogao biti ostatak patuljaste galaksije stotine puta veće veličine koju je Mliječna staza progutala i rastrgala prije mnogo milijuna godina. Starost Omega Centauri procjenjuje se na oko 12 milijardi godina i jedno je od rijetkih kuglastih nakupina koje se mogu vidjeti bez pomoći teleskopa.
Omega Centauri je izvorno otkrio astronom Edmund Halley 1677. To je najveće i najsvjetlije zvjezdano jato povezano s Mliječnom stazom, gušće čak i od galaktičke jezgre Mliječne staze. Središte Omega Centauri toliko je gusto da su zvijezde udaljene samo oko 0.1 svjetlosnu godinu (~6000 AJ). Jato ima promjer od približno 100 svjetlosnih godina. Omega Centauri sadrži nekoliko milijuna zvijezda Populacije II, koje imaju vrlo nisku metalnost (nekoliko elemenata osim vodika ili helija) i veliku starost. Zvijezde Populacije II česte su u kuglastim nakupinama te u galaktičkoj jezgri i halou. Zvijezde mlađe populacije I, poput našeg Sunca, nalaze se u galaktičkim krakovima.
Obično se svi globalni skupovi formiraju iz istog primordijalnog oblaka plina, ali opažanja pokazuju da zvijezde u Omega Centauri imaju niz različite starosti i metalnosti. Astronomi nisu baš sigurni zašto je to tako, ali teorija da je Omega Centauri ostatak jezgre patuljaste galaksije napredovala je kako bi to objasnila.
Omega Centauri ima ono što bi se moglo nazvati “sestrinskim skupom” u susjednoj Andromedinoj galaksiji, poznatoj kao Mayall II. S više od dvostruko većom masom od Omega Centauri, Mayall II je najsjajnije kuglasto jato u lokalnoj skupini galaksija, a također se teoretizira kao ostatak patuljaste galaksije.