U rujnu 1983., aktivist za slobodu Richard Stallman, tada s MIT-a, najavio je projekt GNU (izgovara se gee-noo). Ideja iza GNU-a bila je stvoriti spremište operativnih sustava i softverskih programa koji su slobodno dostupni svima. Za razliku od restriktivne zaštite autorskih prava, Stallmanova copyleft licenca ili Opća javna licenca (GPL) određuje kako se GNU softver može koristiti i distribuirati. Najosnovniji principi su da kod GNU softvera i svih izvedenica i softvera budu slobodno dostupni, te da korisnici mogu slobodno mijenjati kod.
Dvije godine nakon što je najavio GNU projekt, Stallman je pokrenuo neprofitnu Zakladu slobodnog softvera (FSF) kako bi podržao GNU pokret i provodio uvjete Opće javne licence. S vremenom je GPL prošao kroz tri revizije, a GPLv3 je bio aktualan od lipnja 2007. Većina softvera otvorenog koda danas koristi GPL, iako Stallman, koji se drži terminologije, ne koristi izraz “open source” već “softver za slobodu” ili “slobodni softver” za prizivanje vrijednosti slobode kod korisnika, kamen temeljac njegovog društveno-političkog aktivizma.
Uz Opću javnu licencu, FSF je također objavio tri dodatne licence: GNU-ovu manju opću javnu licencu (LGPL), GNU-ovu licencu za slobodnu dokumentaciju (GFDL) i GNU Affero Opću javnu licencu (GAGPL). Te se licence koriste u posebnim situacijama kada dodatne okolnosti zahtijevaju izmjenu GPL uvjeta. Na primjer, LGPL se koristi kada je GNU softver povezan od strane softverskih knjižnica sa softverom zaštićenim autorskim ili vlasničkim pravima.
Prvi operativni sustav stvoren kroz GNU projekt, prikladno nazvan “GNU” spojen je s neovisnim radom Finskog Amerikanca Linusa Torvaldsa 1991., što je rezultiralo Linux kernelom. Sada postoje deseci GNU/Linux operativnih sustava dostupnih u raznim vrstama i vrstama, od stolnih sustava do prijenosnih sustava prikladnih za bootable memory stick ili Live CD. GNU/Linux operativni sustavi ili “distribucije”, što je skraćenica za distribucije, zaštićeni su od ograničenja autorskih prava Općom javnom licencom s autorskim pravima.
Osim operativnih sustava, GNU projekt i zajednica otvorenog koda nastavljaju razvijati besplatni softver za rad na GNU/Linux, Mac® i Windows® sustavima. Većina GNU/Linux distribucija dolazi u kompletu s instaliranim softverom za sve, od proračunskih tablica do obrade teksta, od e-pošte do surfanja, od kopiranja glazbe do video zapisa i uređivanja fotografija. Gotovo sve što se može učiniti u vlasničkim operativnim sustavima može se učiniti na GNU sustavu, iako obično postoji manje programa za odabir unutar svake kategorije softvera u odnosu na Windows softver.
Dok je GNU softver općenito besplatan, ponekad se naplaćuju nominalne naknade ako, na primjer, netko zatraži CD s programom ili kupi maloprodajni paket u kutiji. Obično postoji način da program dobijete besplatno u digitalnom obliku, međutim, putem binarnih datoteka, torrenta ili drugih oblika dijeljenja datoteka.
Stallman ostaje otvoreni i predani zagovornik slobodnog softvera, promičući GNU projekt i Opću javnu licencu na međunarodnoj razini. Jedan uspjeh uključuje usvajanje GNU/Linuxa 2006. u 12,500 škola u Indiji.