Brzina kojom se toplina mora ukloniti iz rashlađenog prostora kako bi se održala željena temperatura poznata je kao rashladno opterećenje. Ovisi o nekoliko čimbenika, uključujući volumen prostora koji se hladi te količinu i osnovnu temperaturu predmeta u njemu. Ovaj broj se također može nazvati opterećenjem hlađenja ili opterećenjem grijanja.
Tehnologija hlađenja, odnosno umjetnog hlađenja, uobičajena je u većini modernih domova. Većina kuhinja ima hladnjake za čuvanje hrane. Mnogi domovi i tvrtke također imaju centralne klimatizacijske jedinice ili klimatizacijske jedinice unutar prozora.
Osnovni je zakon fizike da toplina prelazi u hladno, što znači da će topli objekt pokušati zagrijati bilo što oko sebe. Na primjer, kada se kockice leda stave u čašu tople vode, voda u čaši se ne pretvara u led; umjesto toga, led u čaši se topi. To se događa jer molekule u vodi žele postići ravnotežu s molekulama u ledu. Voda zagrijava led dok sav sadržaj čaše ne postigne gotovo ujednačenu temperaturu.
Zbog ovog fizikalnog zakona, hlađenje prostora zahtijeva kontinuiranu opskrbu hladnim zrakom. U prošlosti su hladnjaci koristili led kao izvor hlađenja. Moderni hladnjaci koriste tekućinu koja isparava, općenito tekući amonijak. Bez obzira na izvor hladnoće, problem je isti: koliko topline mora biti oduzeto kako bi se prostor održao dovoljno hladnim da bi se hrana iznutra sačuvala.
Opterećenje hlađenja mora se izračunati kako bi se dizajnirao učinkovit hladnjak. Opterećenje hlađenja će varirati ovisno o tome koliko je hrane u hladnjaku i je li hrana bila topla ili već hladna kada je stavljena unutra. Izolacija će također utjecati na opterećenje hlađenja. Bez izolacije, vanjska toplina će djelovati na unutrašnji prostor, pokušavajući postići ravnotežu.
Opterećenje hlađenja često se izračunava kako bi se odredila veličina i vrsta klimatizacijske jedinice potrebne za prostor u kojem će ljudi raditi ili živjeti. U tom slučaju se mora uzeti u obzir toplina koja se razmjenjuje kroz zidove, podove i prozore. Klima će također igrati ulogu jer vlaga i kretanje zraka mogu utjecati na temperaturu. Također se mora procijeniti broj ljudi za koje se očekuje da će živjeti i raditi u prostoriji jer živa tijela proizvode toplinu. Velika elektronika poput računala, perilica rublja i televizora također proizvodi toplinu i treba je uzeti u obzir pri izračunavanju rashladnog opterećenja.