Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) osnovana je 1945. godine, kao ogranak Ujedinjenih naroda (UN). Služi promicanju ciljeva Povelje UN-a koja radi na održavanju međunarodnih zajedničkih napora za uspostavljanje i zaštitu vladavine prava, osnovnih ljudskih prava i pravde za sve. UNESCO nastoji zaštititi ne samo ljudska prava i kulturu, nego i blago i bogate resurse koje svijet može ponuditi svojim stanovnicima.
Organizacija ima sjedište u Parizu u Francuskoj i ima 191 državu članicu. Djeluje koristeći područja obrazovanja, znanosti i kulture za postizanje svojih ciljeva. Svoju agendu promiče kroz pet zasebnih programa u ovim područjima: kultura, obrazovanje, prirodne znanosti, društvene i ljudske znanosti te komunikacija i informiranje.
Obrazovanje
U 25% afričkih nacija, samo 50% djece osnovnoškolskog uzrasta koja trenutno pohađaju školu zapravo idu u iduću godinu. Žene čine dvije trećine nepismenog odraslog stanovništva diljem svijeta. UNESCO-ova kampanja Obrazovanje za sve (EFA) osnovana je kako bi promicala obrazovanje kao jedno od naših temeljnih prava, kako bi pomogla nacijama diljem svijeta da poboljšaju svoje obrazovne programe, kao i omogućila bolji pristup svojim građanima kroz inovacije i javni diskurs. Svjetska konferencija o obrazovanju za sve 1990. bila je prva takve vrste i usredotočila se na pismenost odraslih i osnovno obrazovanje. EFA je ustanovila kraj travnja svake godine kao EFA Global Action Week. Cilj programa je osigurati obrazovanje za sve do 2015. godine.
Prirodne znanosti
UNESCO je 2000. godine osnovao Svjetski program za procjenu voda (WWAP) kako bi se usredotočio na svjetsku vodoopskrbu i pomogao u provedbi svjetskog sustava praćenja vode radi sigurnosti i održivosti. Kampanje kao što su “Voda za život” i “Svjetski dan voda” rade na podizanju svijesti javnosti o pitanjima koja utječu na međunarodnu sigurnost i opskrbu vodom. 2005.-2014. WWAP je označio kao “Desetljeće obrazovanja za održivi razvoj”. Globalna klima i njezine posljedice još su jedan fokus organizacije.
Društvene i humanističke znanosti
Ova se podjela usredotočuje na bioetiku, a posebno na područje genetike. Organizacija se nada uspostaviti međunarodne standarde etike u znanosti koristeći pitanja koja se odnose na religiju i filozofiju, kao i pravne i kulturološke posljedice. Kroz javni diskurs i obrazovanje, program bi jednog dana mogao biti ono što zemlje članice traže za etičke smjernice na tom području. Ostala etička pitanja, poput dopinga u sportu, u fokusu su UNESCO-a.
kultura
Zaštita kulture i kulturne raznolikosti možda je jedan od najpoznatijih pothvata organizacije. U Univerzalnoj deklaraciji o kulturnoj raznolikosti, UNESCO navodi svoje ciljeve — nada se da će izbjeći homogenizirajuće zamke globalizma, istovremeno štiteći jedinstvene tradicije, jezike i arhitekturu kulture. Naslijeđe se može podijeliti na nekoliko različitih aspekata: svjetska baština — mjesta svjetske baštine koja pripadaju svim ljudima, uključujući egipatske piramide i australski Veliki koraljni greben — monumentalna ili materijalna baština — spomenici i povijesna mjesta kao što je grad Fez u Maroku — pokretni baština — kao što su muzeji — i nematerijalna baština — poput glazbe i jezika. Žive kulture i svi nematerijalni aspekti povezani s njima su u opasnosti da budu izgubljeni u vijeke bez intervencije programa organizacije.
Komunikacija i informacije
UNESCO priznaje da u mnogim dijelovima svijeta neki građani žive bez univerzalnog pristupa necenzuriranim informacijama o svojoj zemlji i svijetu izvan njezinih granica. Udruga kroz svoje programe nastoji osigurati univerzalni pristup informacijama putem knjižnica i tiska. Sloboda izražavanja kroz razvoj snažnih medija u velikom je fokusu UNESCO-a, a proglasio je 3. svibnja svake godine “Svjetski dan slobode medija”.