Tipično, ortopneja se odnosi na simptome gdje se kratkoća daha događa kada ležite. Zbog toga se pojedinci mogu probuditi tijekom noći jer imaju poteškoća s disanjem. Često, ortopneja signalizira postojeće osnovno zdravstveno stanje kao što je kongestivno zatajenje srca ili CHF. Često otežano disanje može uzrokovati značajnu anksioznost, što može pogoršati stanje. Dispneja, ili otežano disanje, bolje se liječi kada pacijent ostane miran.
Kongestivno zatajenje srca nastaje kada pumpno djelovanje srčanog mišića ne može učinkovito obavljati svoju funkciju. Općenito, simptomi zatajenja srca uključuju edem ili oticanje, ortopneju i umor. Osim toga, može se javiti slabost, vrtoglavica i nesanica. Ponekad, tekućina može biti prisutna u plućima, što može pogoršati poremećaj i uzrokovati osjećaj gušenja.
Drugi uzrok može uključivati medicinsko stanje zvano cor pulmonale. Ovo srčano stanje odnosi se na to kada srce na desnoj strani počne otkazivati zbog visokog krvnog tlaka u arterijama pluća. Tipično, visoki krvni tlak u plućnim arterijama može doprinijeti otežanom disanju jer može uzrokovati piskanje i kašalj. Ponekad može biti indicirana terapija kisikom za pomoć pri disanju, uvelike ublažavajući ortopneju.
Ponekad poteškoće s disanjem mogu biti posljedica kronične opstruktivne plućne bolesti ili KOPB-a. Ovo stanje je skupina respiratornih bolesti koje uključuju emfizem i bronhitis. Često KOPB sve teže otežava ortopneju, stvarajući piskanje, kronični kašalj i žuti ispljuvak. Osim toga, KOPB može predisponirati pacijente na respiratorne infekcije i hospitalizacije. Općenito, liječenje respiratornog distresa povezanog s KOPB-om uključuje upotrebu bronhodilatatora, kisika i ponekad steroida.
Liječenje noćne kratkoće daha može biti izazovno. Ravno ležanje tijekom spavanja otežava disanje kod pacijenta koji ima respiratorni distres. Kada se to dogodi, pacijentu se može savjetovati da spava naslonjen na nekoliko jastuka umjesto da leži ravno. Osim toga, podizanje uzglavlja kreveta s blokovima može pružiti duboko olakšanje od nedostatka zraka sprječavajući nakupljanje tekućine u plućima.
Općenito, kada dođe do poteškoća s disanjem kada ležite ravno, liječnik može preporučiti korištenje dodatne terapije kisikom. Pacijenti koji primaju kisik, bilo preko maske za lice ili nazalne kanile, mogu otkriti da su disanje i anksioznost znatno poboljšani. Ponekad se pacijentu može preporučiti uzimanje diuretika kako bi se smanjilo nakupljanje tekućine u plućima, što može pogoršati noćnu dispneju. Diuretici također pomažu u snižavanju krvnog tlaka, što također može doprinijeti srčanim, plućima i poteškoćama s disanjem.