Osjetljivost na toplinu može biti poznatija pod nazivom netolerancija na toplinu, a određeni broj ljudi podliježe ovom stanju. Uzroci toga mogu varirati od normalnih životnih promjena poput perimenopauze i menopauze do ozbiljnih bolesti poput poremećaja štitnjače koji proizvode previše hormona štitnjače. Postoje i druge stvari koje također mogu dovesti do ovog stanja, uključujući gutanje određenih tvari. Neki ljudi koji se smatraju osjetljivima na toplinu i imaju kronične bolesti mogu se osjećati znatno gore kako se toplina penje.
Najčešći simptom osjetljivosti je znojenje, koje se može pojaviti u obilnim količinama. Ljudi se također mogu žaliti na mučninu, vrtoglavicu, a neki ljudi zapravo mogu povraćati ili se onesvijestiti. Drugi simptom je osjećaj da srce lupa u prsima (palpitacije).
Kako temperatura raste, i prije nego što većina drugih ljudi primijeti ili se požali na toplinu, oboljeloj osobi postaje jako neugodno i ne može pronaći način da se osjeća ugodno ako se temperatura ne snizi. Ljudi koji ne podnose toplinu ne moraju biti vani da bi osjetili ove učinke. Topla unutarnja soba također ih može uzrokovati.
Neki ljudi imaju stanja koja su pogoršana ovom osjetljivošću. Oboljeli od multiple skleroze (MS) i lupusa mogu se suočiti s pojačanom boli i/ili povećanjem simptoma pri višim temperaturama. Oni s lupusom također mogu biti osjetljivi na hladnoću, a mnogi ljudi s tim stanjima smatraju da im je najbolje u okruženjima u kojima mogu održavati temperaturu stabilnom.
Kao što je spomenuto, mnoge osobe koje su prije menopauze ili prolaze kroz menopauzu mogu imati napade osjetljivosti na toplinu, a ponekad se žene mogu osjećati pretjerano toplo čak i ako temperatura ne odgovara ovom simptomu. Valuzi vrućine događaju se zimi i ljeti, a mnoge žene izvještavaju da se bude oblivene znojem čak i ako temperatura nije jako topla. Ponekad toplije vrijeme izaziva valunge ili osjećaj nelagode i pretjerane topline; ovo stanje ima tendenciju da se smanji nakon pune menopauze.
Osjetljivost na toplinu može biti simptom ozbiljnih bolesti, poput hipertireoze ili Graveove bolesti, koja također uzrokuje prekomjernu proizvodnju hormona štitnjače. Kada se osjetljivost na toplinu pojavi bez drugog prepoznatljivog uzroka, ljudi će možda morati provjeriti razinu štitnjače jednostavnim krvnim pretragama kako bi se isključile te potencijalne bolesti. Liječenje ovih bolesti može pomoći u smanjenju netolerancije na toplinu u budućnosti.
Postoji nekoliko drugih stvari koje mogu biti uzročni čimbenici osjetljivosti na toplinu. Neki ljudi smatraju da su netolerantni na više temperature kada imaju umjeren ili visok unos kofeina. Različiti oblici amfetamina, uključujući one ilegalne i one koji se uzimaju za liječenje stanja poput poremećaja pažnje (ADD) mogu otežati podnošenje viših temperatura.
Načini liječenja netolerancije na toplinu mogu se razlikovati ovisno o temeljnoj dijagnozi. Onaj koji pije kavu mogao bi jednostavno smanjiti konzumaciju kave ili prijeći na bezkofein. ADD lijekovi koji nisu bazirani na amfetaminima mogu se razmotriti za one s ADD-om. Kontrola temperature u domu je od vitalnog značaja, posebno za osobe s lupusom ili MS. Često se preporučuje klima-uređaj, no ne mogu si svi priuštiti prijenosni klima uređaj ili centralni klima uređaj. Liječnici bi možda mogli napisati recepte za njih, koji bi se mogli kvalificirati kao medicinski trošak i biti odbijen od poreza, ili eventualno plaćeni novcem sa zdravstvenog štednog računa ako ih je propisao liječnik.
Ostale mjere za liječenje ovog stanja uključuju uzimanje hladnih kupki ili tuširanja. Pijenje puno vode važno je kako bi se spriječio prevelik gubitak tekućine zbog jakog znojenja. Odlazak u klimatizirane prostore poput kina ili trgovačkih centara tijekom vrlo vrućih dijelova dana također može biti od koristi.