Pamćenje za budućnost je jednostavno stvaranje mentalne bilješke kako biste se nečega prisjetili kasnije. Primjeri uključuju sjetite se rano u danu da navečer pokupite prijatelja s posla, sjetite se poslati čestitku rodbini za njezin ili njegov rođendan ili se sjetite pokupiti večeru na putu kući s posla. Nijedna od ovih stvari se ne mora učiniti u trenutku kada se napravi mentalna bilješka, već se mora učiniti kasnije; stoga je ova vrsta razmišljanja o budućnosti poznata kao pamćenje za budućnost.
Također poznat kao prospektivno pamćenje, ova vrsta sjećanja može se smatrati vrstom razmišljanja o budućnosti. To je u biti planiranje ili priprema da se nešto učini u budućnosti i ulaganje mentalnog napora da se prisjeti radnji potrebnih za dovršetak takvog plana u odgovarajuće vrijeme. Ukratko, pamćenje za budućnost može se opisati kao sjećanje na sjećanje ili nezaborav sjećanje.
Neki ljudi koriste različite tehnike za postizanje memorije za budućnost. Jedan takav prospektivni trik s pamćenjem uključuje svojevrsno mentalno putovanje kroz vrijeme koje zahtijeva od osobe da vizualizira stvarno obavljanje neke aktivnosti. To može pomoći njoj ili njemu da se sjeti da zaista obavi aktivnost u dogovoreno vrijeme. Primjer ove vrste epizodnog razmišljanja o budućnosti bio bi vizualiziranje vođenja kućnog ljubimca na njegu i razgovor s njegovateljem o vrsti proizvoda koji se koriste za kupanje kućnog ljubimca. To može pomoći nekome da se sjeti upozoriti timaritelja na nadraženu kožu životinje i zatražiti da se određeni proizvodi ne koriste u procesu njegovanja.
Drugi memorijski procesi mogu biti u interakciji kako bi pomogli pamćenju za budućnost. Na primjer, kada temperatura padne i osoba iskusi hladno vrijeme, takvo senzorno pamćenje može pokrenuti buduće pamćenje da zabilježi potrebu za kupnjom drva za ogrjev ili zakazivanje termina za čišćenje dimnjaka. Iako mnogi o pamćenju razmišljaju samo u smislu semantičkog pamćenja ili deklarativnog pamćenja kao što je pamćenje činjenica, koncepata i vještina, pamćenje za budućnost se često uzima zdravo za gotovo. Ipak, zdrava djeca i odrasli koriste ovu vrstu pamćenja više puta svaki dan kako bi postigli i manje i veće zadatke.
Kada se radna memorija ošteti zbog ozljede ili bolesti, često se gubi pamćenje za budućnost. Takav gubitak često je evidentan kod pacijenata koji boluju od Alzheimerove bolesti koji se više ne mogu sjetiti obavljanja jednostavnih budućih zadataka, poput uzimanja važnih lijekova, pripremanja dnevnih obroka ili čak dovršavanja dnevnih rituala njegovanja. Pamćenje za budućnost jednako je bitno za svakodnevni život kao i druge vrste sjećanja koje pomažu ljudima da komuniciraju jedni s drugima, pamte važne događaje i obavljaju bitne zadatke.