Pankreatitis se jednostavno definira kao upala gušterače. Gušterača je velika žlijezda u abdomenu, smještena iza želuca, koja luči probavne enzime u tanko crijevo. Osim što luči enzime za probavu ugljikohidrata, masti i proteina, gušterača također oslobađa inzulin i glukagon u krvotok.
Pankreatitis se može pojaviti i akutno i kronično. Iako rijetko, ovo stanje može biti ozbiljno i opasno po život. Akutni pankreatitis javlja se iznenada, statistički više kod muškaraca nego žena, a većina pacijenata se oporavlja od napadaja akutnog pankreatitisa. Simptomi uključuju bol u abdomenu koja može biti iznenadna i jaka ili početi blago i pogoršati se nakon jela. Mučnina i povraćanje su često simptomi, a može biti prisutna i oteklina ili osjetljivost trbuha.
Žučni kamenci i prekomjerna konzumacija alkohola česti su uzroci akutnog pankreatitisa; međutim, ako se ti uzroci isključe, liječnik će morati provesti daljnje pretrage kako bi utvrdio uzrok. Kronični pankreatitis je trajno stanje, često uzrokovano dugotrajnim prekomjernim pijenjem. Kronični pankreatitis ima za posljedicu polagano uništavanje gušterače i s vremenom utječe na druge vitalne organe, poput bubrega, jetre, pluća i srca, jer izlučeni toksini iz bolesne gušterače prolaze kroz tijelo. U teškim slučajevima može doći i do krvarenja.
Ovo stanje se može dijagnosticirati jednostavnim testom krvi, iako se ponekad može naručiti i ultrazvuk abdomena ili CAT skeniranje kako bi se provjerilo ima li žučnih kamenaca koji mogu blokirati kanal gušterače ili drugih komplikacija. Kratkotrajna hospitalizacija uobičajena je kod akutnog pankreatitisa, a operacija može biti potrebna ako su prisutni žučni kamenci ili ciste i ometaju zacjeljivanje gušterače. Budući da gušterača igra ulogu u probavi, mnogi ljudi koji pate od akutnog napada ne mogu jesti nekoliko dana. Tekućine, zajedno s antibioticima ako je potrebno, daju se intravenozno, nakon čega slijedi blaga tekuća prehrana dok gušterača zacjeljuje. U teškim slučajevima može biti potrebna sonda za hranjenje jedan do tri tjedna.