Zapanjujući trijumf Rimskog Carstva, Panteon odaje počast domišljatom inženjeringu, pobožnom štovanju i inovativnoj kulturi. Nakon što je podignut, divovski hram s kupolom u Rimu, u Italiji, zauvijek je promijenio način na koji svijet razmišlja o arhitekturi. Kroz vatru i skrnavljenje, ponovno krštenje i ponovno posvećenje, Panteon ostaje klasični primjer ljudskog postignuća.
Nažalost, Panteon koji danas možemo posjetiti nije originalna inkarnacija. Prvi hram, koji nije nazvan Panteon, sagradio je Marcus Agrippa 27. godine prije Krista, ali je tragično izgorio 80. godine. Domicijan je napravio drugi pokušaj nekoliko godina kasnije. I njega je 110. godine spriječila vatra. Konačno, car Hadrijan je obnovio i ponovo izgradio mjesto štovanja kao Panteon, “Hram svih bogova”.
Elementi u dizajnu i konstrukciji Panteona govore o nekoliko novih ideja rimskih arhitekata. Prije svega, iako je kupola središnje obilježje, ona je u visini očiju s vanjske strane hrama zaklonjena tradicionalnijim trijemom. Pravokutni ulaz sa stupovima daje jednostavnu, skromnu fasadu interijeru koji oduzima dah. Neobično je u tako drevnim građevinama dati prednost interijeru u odnosu na eksterijer na ovaj način.
Drugo, kao prva poluloptasta kupola izgrađena u svijetu, to je bio podvig u graditeljstvu. Rimljani su bili vješti u betonu i matematici. Znali su koristiti laganu stijenu, poput plovućca, u agregatnom betonu stropa, ali tešku stijenu poput bazalta u temeljima. Umjesto stupova i poprečnih podupirača, iskoristili su inherentnu stabilnost lukova za podupiranje divovske kupole. Panteon ima spektakularnu unutarnju visinu od 143 stope (43 m), što je jednako promjeru komore. Ovaj savršeni omjer bio je u skladu s njihovim poštovanjem prema svetosti krugova.
Konstantin i njegovo pokrštavanje Rima doveli su do velikih promjena u Panteonu. Nekada su bili redovi i redovi brončanih ruža koji su krasili strop, u pločama zvanim škrinja. Ovi sjajni ukrasi pristajali su na dva divovska brončana vrata koja su vodila u kupolu. Renesansni vladar, Barberini, ukrao je sve brončane ruže u hramu kako bi se istopile i upotrijebile u katoličkoj katedrali svetog Petra. Panteon je bio prvi poganski hram koji je postao katolička crkva 609. godine, kada mu je ime promijenjeno u Santa Maria ad Martyres, kakvo je ostalo i danas.