Percepcija glazbe je proces koji povezuje sluh s dojmovima zvukova u mozgu. Budući da se glazba smatra fenomenom koji se može doživjeti samo putem slušne percepcije, mnogi psiholozi izvještavaju da ljudi mogu biti istinski svjesni postojanja glazbe samo dok je čuju. Proučavanje percepcije glazbe često se dijeli na različita područja koja se bave time kako mozak reagira na visinu tona, melodiju, harmoniju i ritam. Različiti čimbenici kao što su kulturno porijeklo i prirodna osjetljivost na varijacije zvuka mogu utjecati na percepciju nijansi u određenom glazbenom djelu različitih ljudi.
Visina je uobičajeni fokus percepcije glazbe jer promjene visine tona omogućuju da se note rasporede u obrasce koji čine različite melodije. Neki psiholozi u ovom kontekstu ističu probleme s percepcijom zvuka zbog varijacija u točnoj definiciji melodije. Melodije se također mogu naći u govoru i drugim izvorima zvuka koji se ne smatraju glazbom. Slušanje ovih vrsta zvukova može se označiti percepcijom melodije, ali ne nužno i glazbe. Isti princip može se primijeniti na opažanje drugih općih komponenti zvuka kao što su ritam i intonacija.
Percepcija glazbe obično se smatra drugačijom od opće percepcije zvuka jer pjesme i instrumentalni komadi sadrže određenu karakteristiku koju druge vrste zvuka nemaju. Ova se osobina često naziva muzikalnošću, a odnosi se na specifičan skup odgovora u mozgu koji se javljaju kada slušatelj čuje uzorak podizanja i pada tonova. Skeniranje mozga ljudi koji slušaju glazbu pokazuju različita područja aktivnosti nego u mozgu ljudi koji slušaju druge vrste zvuka. Mnoga istraživanja percepcije glazbe pokušavaju definirati točno značenje iza glazbe i objasniti postoji li to značenje neovisno o glazbi kada je nitko slučajno ne čuje.
Emocionalni odgovori također su povezani s percepcijom glazbe. Popularna ideja je da glazba izražava određene emocije ovisno o njezinoj visini, tempu, melodijama i harmonijama. Psiholozi koji proučavaju glazbenu spoznaju često navode da je ovaj aspekt percepcije najsubjektivniji. Različiti ljudi vole različite vrste glazbe ovisno o njihovom životnom iskustvu, stupnju obrazovanja, a ponekad i kulturnom naslijeđu. Melodija i struktura glazbe mogu se značajno razlikovati od jedne kulture do druge, a na percepciju ljudi o njoj također mogu utjecati njihovi neposredni emocionalni odgovori.