Periodično disanje odnosi se na abnormalni respiratorni ritam i javlja se u slučajevima sindroma središnje apneje u snu i Cheyne-Stokesovog disanja. Primjer periodičnog disanja je iznenadno iskustvo apneje ili nemogućnosti disanja. Kratkoća daha može se pojaviti i nakon niza normalnih udisaja. Ovo stanje pogađa ljude svih dobnih skupina.
Dišni sustav dovodi kisik u pluća i oslobađa ugljični dioksid. Čim se udahne, svježi kisik struji izravno u milijune zračnih vrećica u plućima zvanih alveole. Kapilare pokrivaju svaku alveolu i djeluju kao ulazna vrata za ulazak kisika u krvotok. Crvene krvne stanice prolaze kroz kapilare kako bi pokupile kisik i transportirale ga do svake stanice u tijelu. Nakon cirkulacije, crvene krvne stanice ispuštaju otpad ugljičnog dioksida u pluća, koji se zatim oslobađa pri izdisaju.
Mehanizam unutar dijela mozga poznatog kao oblongata medulla kontrolira brzinu udisaja i izdisaja. Kada osoba brzo udahne prekomjeran broj dubokih udisaja, doživi hiperpneju. Spori unos zraka i nedostatak zraka tijekom spavanja poznati su kao hipopneja. Hiperpneja se obično javlja kada osoba nema odgovarajuću opskrbu kisikom, primjerice tijekom fizičkog napora. Kod hipopneje, samo mala količina zraka može proći kroz usta i nazalne prolaze.
Sindrom središnje apneje u snu je opasan jer uzrokuje trenutno zaustavljanje protoka kisika. Osobe s ovim stanjem mogu više puta prestati disati tijekom perioda spavanja. Većina se žali na nemogućnost REM spavanja i često se budi tijekom noći. Povremeno disanje koje se javlja noću može biti uzrokovano kardiovaskularnim bolestima, ali zdravi pojedinci mogu doživjeti sindrom središnje apneje tijekom spavanja dok spavaju na velikim visinama.
Osobe sa sindromom središnje apneje u snu imaju koristi od terapije disanjem. Aparat za kontinuirani pozitivni tlak u dišnim putovima (CPAP) kontinuirano struji kisik kroz dišne putove. Liječnici prilagođavaju tlak aparata za kisik prema rezultatima studije spavanja.
Periodično disanje koje se postupno povećava i smanjuje uz povremenu apneju naziva se Cheyne-Stokesovo disanje. Kongestivno zatajenje srca je vodeći uzrok Cheyne-Stokesovog disanja. Liječnici mogu stabilizirati one bez srčanih mana davanjem ugljičnog dioksida. Kombinacija kongestivnog zatajenja srca i Cheyne-Stokesovog disanja dramatično povećava pacijentove šanse za smrt.