Pesimist je osoba koja njeguje dosljedno negativan stav, očekujući najgore od ljudi i situacija. Ova perspektiva traje bez obzira na činjenice ili okolnosti koje bi mogle ukazivati na uravnoteženiju ili pozitivniju stvarnost. On ili ona se odnose na “pola praznu čašu”, zanemarujući činjenicu da je i čaša napola puna. Ova vrsta osoba obično vjeruje da je svijet prilično loš i da je sve mračniji.
Pesimizam je temperamentna osobina, dok je depresija klinička bolest. U nekim slučajevima mogu biti prisutni i pesimizam i depresija, a moguće je da dosljedno negativan stav može dovesti do depresije. Što se tiče liječenja, ova vrsta osobe pati od navike negativnog razmišljanja koja se može namjerno promijeniti tretmanima poput psihoterapije. Trajna depresija, s druge strane, povezana je sa smanjenom razinom serotonina i obično zahtijeva lijekove.
Za neke ljude pesimističan stav služi kao izvor podrugljivog humora, a mogao bi čak biti i mehanizam suočavanja. Ljudi koji spadaju u ovu kategoriju mogli bi osjećati da zapravo odbijaju negativnost tako što su spremni na najgore. “Ako stalno očekujete gore, skloni ste biti ugodno iznenađeni. Ako uvijek očekujete najbolje, često ćete biti razočarani.” Ovo može biti razumno obrazloženje za neke ljude.
Neki istraživači vjeruju, međutim, da bi ovaj negativan stav mogao negativno utjecati na njegovo ili njezino zdravlje. Studije provedene u Nizozemskoj između 1995. i 2001. upućuju na moguću vezu između pesimizma i srčanih bolesti. Studije, objavljene u The Archives of General Psychiatry, pratile su preko 900 nizozemskih građana u dobi od 65 do 85 godina tijekom šestogodišnjeg razdoblja. Svaki sudionik rangiran je na ljestvici optimizma i pesimizma. Studija je pokazala da je 30.4% optimističnih sudionika umrlo tijekom razdoblja istraživanja, u usporedbi s 56.5% pesimističnih sudionika. Iako su faktori poput prehrane i pušenja uzeti u obzir, treba napomenuti da sudionici nisu bili testirani na depresiju.
Bez obzira postoji li veza sa bolestima srca ili ne, postalo je široko prihvaćeno da je pozitivan stav svakako koristan u životu. Ako biti pesimist ne skraćuje život, biti optimist će ga vjerojatno učiniti ugodnijim.
Gotovo svatko tko njeguje uobičajeno negativan temperament može se s vremenom i trudom transformirati iz pesimista u pozitivniju osobu. Psihoterapija i terapija kognitivnog ponašanja mogu pomoći osobi da promijeni svoje navike razmišljanja. Ako je cijena terapije previsoka, pristupačnija metoda bi mogla biti da osoba potraži knjige za samopomoć koje uče kako prepoznati negativne obrasce razmišljanja i zamijeniti ih pozitivnima. Lokalni tečajevi i seminari također mogu biti od pomoći. Uz praksu i marljivost, pozitivno razmišljanje često može postati navika.