Floem je vrsta tkiva koja se nalazi u biljkama. Uz ksilem, floem čini transportni sustav unutar biljaka. Floem i ksilem su potpuno odvojeni unutar transportnog sustava. Oba tkiva nalaze se u cijeloj biljci i svako nosi različite tvari u i iz različitih dijelova biljke. Floem se koristi za transport otopljenih tvari, soka, oko biljke, dok ksilem prenosi vodu.
Transportni sustav biljaka razlikuje se od sustava sisavaca na dva različita načina. Biljne stanice ne trebaju tvari tako brzo kao sisavci jer su puno manje aktivne. Voda i otopljene tvari kreću se po biljci difuzijom i osmozom, ne pokreće ih pumpa, kao srce. Druga razlika je u tome što se i gdje prenosi u tkivima transportnog sustava.
U sisavaca se krv prenosi kroz transportni sustav s arterijama koje odvode krv od srca i venama koje je nose natrag. U biljkama se tvari i voda kreću u svim smjerovima, gore i dolje te prema i od lišća. Također, floem i ksilem imaju potpuno različite poslove transporta, jedan nosi vodu, a drugi hranu. Kroz tkivo floema, šećeri koji nastaju u lišću tijekom fotosinteze prenose se u sve ostale dijelove biljaka kako bi se koristili u staničnim funkcijama, rastu ili za skladištenje u korijenu.
Floem i ksilem, tkivo je raspoređeno tako da se stanice spajaju s kraja na kraj i tvore duge cijevi u cijeloj biljci. Stanice koje čine transportni sustav modificirane su kako bi omogućile lakši transport kroz postrojenje. U tkivu ksilema stanice su mrtve. Krajnje stijenke stanica potpuno su razbijene kako bi se napravila šuplja cijev koja omogućuje brz transport vode i pruža potporu biljci. Stanice floema nisu mrtve i imaju samo transportnu ulogu; ne koriste se i kao podrška.
Tkivo floema sastoji se od dvije različite vrste stanica, od kojih svaka ima vrlo specifične uloge. Stvarna cijev u kojoj teče sok naziva se sitasta cijev i sastoji se od elemenata sitaste cijevi. Stanične stijenke ili sitaste ploče ovih stanica nisu potpuno razbijene kao u ksilemu, već imaju male pore, ili rupe, u sebi. Pore omogućuju da se otopljene hranjive tvari lako kreću kroz cijev. Za razliku od većine živih stanica, elementi sitaste cijevi nemaju jezgru i imaju samo vrlo tanak sloj citoplazme s vrlo malo organela.
Ostale stanice koje čine floemsko tkivo nazivaju se stanice pratilje. Zbog nedostatka jezgre i organela u elementima sitaste cijevi, vrlo bi im bilo teško samostalno živjeti. Za svaki element sitaste cijevi postoji odgovarajuća popratna stanica koja sadrži jezgru, organele i vrlo gustu citoplazmu punu hranjivih tvari. Stanice pratioci obavljaju životne funkcije i za sebe i za svoj element sitaste cijevi. Ove dvije stanice zapravo nastaju iz jedne stanice tijekom razvoja floemskog tkiva.