Plastron je niz koštanih ploča na donjoj strani oklopa kornjače ili kornjače koje štite trbuh. Omogućuje kornjači da uvuče glavu, rep i četiri noge u oklop. Kornjače su gmazovi koji mogu živjeti na kopnu ili blizu slatke ili slane vode. Kornjače koje žive na kopnu često se nazivaju kornjačama.
Oklop kornjače napravljen je od sraslih kostiju. Gornji dio oklopa naziva se karapaks, koji je u obliku kupole na kopnenim kornjačama. Vodene kornjače imaju ravniji gornji oklop koji im pomaže u plivanju. Jedna od plastronovih primarnih definicija je ona metalnog oklopa koji se nosi ispod oklopa. Također se odnosi na zaštitni prsluk koji nose mačevaoci. Potječe od talijanske riječi piastrone, što znači metalni lim ili naprsnik.
Od središnjeg šava na plastronu proteže se šest simetričnih parova šilja. Dizajn donekle podsjeća na riblji kostur. Scutes su prekriveni keratinom, istim materijalom koji čini konjska kopita i nokte. Scuts pomažu formirati ploče u šarku, dopuštajući kornjači da povuče gornji i donji oklop preko tijela kada je u opasnosti. Školjka djeluje kao vrsta oklopa sve dok prijetnja ne prođe.
Disekdiza je bolest ljuske koja nastaje kada se ljuske zadrže i ne ispadaju pravilno. Kornjače također mogu patiti od metaboličkih bolesti kostiju koje mogu rezultirati deformitetom oklopa. Oklop kornjače također može postati ulcerisan, što rezultira bolešću.
Procjenjuje se da je vrsta kornjače stara više od 215 milijuna godina. Plastron od kornjače u prahu se dugo koristio u Kini kao lijek za probleme s bubrezima i jetrom te za jačanje kostiju. Praktičari prirodne medicine u drugim zemljama zagovaraju ga kao regenerativno sredstvo za osobe koje pate od iscrpljenosti.
I kornjača i kornjača imale su važnu ulogu u mitologiji i duhovnom životu svjetskih kultura. Stari Grci su vjerovali da je kornjača omiljeno stvorenje bogova. Smatralo se da je sveto Afroditi i Hermesu, božanstvima povezanim sa seksualnošću.
Oklop kornjače koristili su Kinezi kao kosti proročišta tijekom dinastije Shang, oko 1300. godine prije Krista. Praćenjem pukotina na oklopima i njihovim zagrijavanjem ili pucanjem, vjerovalo se da se može predvidjeti ishod određenih pothvata. Neke od najranijih kineskih spisa arheolozi su otkrili na plastronu oklopa kornjača.
U kulturi Indijanaca, kornjača je dio mita o stvaranju. Indijanci Lakota nisu ubijali niti jeli kornjače jer su one simbol života. Kornjača se pojavljuje u umjetničkim djelima Indijanaca te na vrećicama za lijekove i amajlijama. Smatralo se da ima posebne moći jer je broj ljuski na njegovoj ljusci odgovarao 12 dana između mjesečevih ciklusa.