Plavi list izvješće je koje klirinška tvrtka šalje kako bi Komisiji za vrijednosne papire (SEC) pružila informacije o svojim aktivnostima. Ovi dokumenti se šalju na zahtjev DIP-a, a koriste ih i druge regulatorne agencije za praćenje trgovačkih aktivnosti. Neslanje plavog lista na zahtjev može biti razlog za zakonske kazne, budući da se od tvrtki uključenih u financijska tržišta očekuje da se pridržavaju regulatornih odluka osmišljenih da olakšaju praćenje, regulaciju i sigurnost ulagača.
Do kasnih 1980-ih ta je dokumentacija slana na doslovnim plavim listovima, objašnjavajući naziv. S pojavom elektroničkih tehnika podnošenja dokumenata, tvrtke su počele prelaziti na elektroničke plave listove, a danas je elektroničko podnošenje poželjna metoda. DIP može odmah primati elektroničke podneske, a podnesci su kompatibilni s njegovim bazama podataka, što im omogućuje brzo pohranjivanje, kao i usporedbu s prethodnim podnescima i podnescima drugih tvrtki. To olakšava brzu razmjenu točnih informacija.
Na plavom listu, tvrtka daje informacije o nazivima svih vrijednosnih papira kojima tvrtka rukuje, zajedno s datumima trgovanja i cijenama po kojima su poslovi izvršeni. Veličina svake transakcije također se mora prijaviti, zajedno s imenima uključenih strana. Ove informacije trebaju biti dostupne klirinškoj tvrtki u njezinim vlastitim evidencijama, a ako nisu, to sugerira da tvrtka ima poteškoća s vođenjem evidencije i praćenjem transakcija, što je pokazatelj problema s upravljanjem i procedurama tvrtke.
DIP može pregledati plavi list radi znakova nepravilnosti ili transakcija koje izazivaju zabrinutost. Također se može usporediti s drugim javnim spisima kako bi se uskladili računi raznih transakcija. Ako nešto u vezi s transakcijom izazove zabrinutost SEC regulatora, oni mogu pokrenuti istragu kako bi saznali više o transakciji i uključenim stranama. Na primjer, plavi list klirinške tvrtke može otkriti dokaze o insajderskom trgovanju ili drugim prijevarnim aktivnostima trgovanja.
Očekuje se da će regulatorne agencije poput SEC-a nadzirati financijska tržišta kako bi bila sigurna za ljude uključene u trgovanje vrijednosnim papirima i drugim financijskim proizvodima. Osim toga, njihovo praćenje je osmišljeno kako bi se zaštitilo gospodarstvo u cjelini, jer problemi u obrtu i drugim financijskim aktivnostima mogu stvoriti veće ekonomske probleme. Poduzeće koje je u krahu, na primjer, može paničariti investitore, što dovodi do gospodarskih previranja i kasnijih problema za ljude koji nisu nužno izravno uključeni u financijsko tržište.