Plavi ždral, također poznat kao rajski ždral ili Stanley kran, jedan je od manjih pripadnika vrste ždralova. Plavi ždralovi su visoki od 40 do 47 inča (1 do 1.2 m), dugi su oko 50 inča (127 cm), imaju raspon krila od približno 60 inča (152 cm) i teže od 8.8 do 13.6 kg. Plavi ždral ima karakterističnu boju: tijelo mu je blijedoplavo-sivo, a ima ružičasti kljun, bijelu krunu i tamno-sivo perje na vrhu krila koje je toliko dugo da gotovo doseže tlo. Mužjaci i ženke ove vrste ždralova imaju iste oznake, ali mužjak ima malo duži kljun.
Plavi ždral voli živjeti na travnjacima koji su otvoreni i sušni ili na ravnicama gdje ima niskog grmlja. Često se mogu naći i na pašnjacima i poljoprivrednim površinama. Osim toga, plavi ždral će se hraniti i skloniti u plitkim močvarama, gdje su dostupni.
Plavi ždral uglavnom jede biljni materijal, uključujući male lukovice, korijenje, gomolje te sjemenke trava i šaša. Svejed je pa će se hraniti i s nekoliko vrsta životinjskog svijeta. Plavi ždralovi su skloni kukcima kao što su gusjenice i skakavci, kao i rakovi, ribe, gmazovi i mali sisavci.
Geografski gledano, plavi ždral se nalazi samo u južnoj Africi. Gotovo svi plavi ždralovi žive unutar granica zemlje Južne Afrike i to je nacionalna ptica te zemlje. Manje od 1 posto plavih ždralova živi negdje drugdje, a oni su u vrlo malim, izoliranim populacijama u zapadnom Svazilandu i sjevernoj Namibiji. Ova vrsta ždrala migrira samo lokalno. Ljetnu sezonu razmnožavanja provodi na travnjacima na višim nadmorskim visinama, a u jesen i zimi seli se na niže nadmorske visine sa svojim pilićima.
Par sparenih plavih ždralova proizvest će samo jedno leglo od dva jaja tijekom sezone parenja. Plavi ždral se rado gnijezdi na izoliranim travnjacima gdje će jaja polagati ili na golu zemlju ili usred trave. Jaja inkubiraju oba roditelja otprilike 30 dana. Nakon što se izlegu, o pilićima se brinu oba roditelja 85 ili više dana, do njihovog prvog leta. Nakon toga, mužjak postaje zaštitnik, a ženka njeguje mlade ptice.