Pokret milicije odnosi se na uvjerenje da se građani Sjedinjenih Država moraju formirati u naoružane milicije kako bi obranili svoja ustavna prava. Ova ideja je doživjela nagli porast popularnosti sredinom 1990-ih kao odgovor na ono što su njezini zagovornici percipirali kao promjenu u prirodi američke vlade. Mnoge različite skupine dio su ovog pokreta, ali jedina ujedinjujuća ideja među njima je nepovjerenje u saveznu vladu.
Drugi amandman Ustava Sjedinjenih Država ono je što omogućuje pokret milicije. Ovaj zakon štiti pravo američkih građana na nošenje oružja i upućuje na postojanje dobro reguliranih milicija. Članovi pokreta milicije tumače ovaj zakon kao da su građanske milicije neophodne za borbu protiv američke vlade, ako ona prekorači svoje ustavne granice ili ugrozi prava svog stanovništva. Unutar pokreta milicije ne postoji jedinstven konsenzus o tome koje su to granice, s različitim milicijama koje imaju različita uvjerenja o tome koji zakoni ili radnje krše Ustav.
Jedno uobičajeno uvjerenje među skupinama u pokretu milicije je da se moraju organizirati kako bi obranile Ustav od onoga što nazivaju Novim svjetskim poretkom. Ove milicije smatraju da se radi o međunarodnoj zavjeri koja je zavladala većinom vlada svijeta, a tim građanima oduzela njihova prava i slobode. Pripadnici milicije privučeni ovom idejom vjeruju da je ova zavjera u procesu pokušaja preuzimanja Sjedinjenih Država, te da se moraju trenirati za borbu protiv vojnika zavjere kada oni neizbježno napadnu.
Neke osobito vjerske milicije vjeruju da će se napad Novog svjetskog poretka poklopiti s dolaskom apokalipse. Svaka od ovih skupina nastoji se formirati oko ideja pojedinca koji tvrdi da je imao posebno duhovno otkrivenje. Religijski motivirane milicije razlikuju se po svojim točnim uvjerenjima i ciljevima jer se formiraju oko različitih ideja i filozofija različitih pojedinaca.
Rasizam je još jedna ideja oko koje se formiraju neke milicije. Takve skupine vjeruju da američku vladu odvode od njezine ustavne osnove od strane nebijelaca. Ti ljudi često opravdavaju činove nasilja nad manjinama kao obranu ideja koje stoje iza ustava.
Skupine unutar pokreta milicije nisu nužno nasilne. Neke se milicije usredotočuju na održavanje javnih tribina na kojima se raspravlja o libertarijanskoj političkoj filozofiji. Drugi stvaraju ili izazivaju sukobe s tijelima za provođenje zakona kada planiraju nasilne radnje ili gomilaju ilegalno oružje.