Politička klima je pojam koji opisuje emocionalno okruženje koje stvaraju osjećaji javnosti o različitim političkim temama. To općenito mjere i analiziraju anketari javnog mnijenja koji postavljaju određena pitanja kako bi dobili dojam o stajalištima ljudi i o tome koliko ljudi osjećaju strast prema različitim temama. Politička klima može imati velik utjecaj na ishode kampanja za javne dužnosti, a ponekad se politička strategija izravno kroji oko određenog političkog okruženja kako bi se iskoristilo raspoloženje javnosti i postigao određeni ishod. Pojam se također često koristi za označavanje ponašanja izabranih predstavnika i načina na koji se međusobno ophode, iako se to može smatrati i odrazom javnog raspoloženja unutar određenih dijelova biračkog tijela, budući da ponašanje mnogih predstavnika može izravno korelirati s osjećaje onih koji su glasali za njih.
Anketari promatraju mnoge različite čimbenike kada analiziraju političku klimu. Na primjer, mogu pitati ljude smatraju li da se njihova situacija poboljšala ili pogoršala od posljednjih velikih izbora i mogli bi pitati ljude koliko su sigurni u budućnost. Osim ovih vrsta općih pitanja o raspoloženju, obično postoje i ankete koje gledaju na odobravanje javnosti za različite stranke, kandidate i politička stajališta. Promatrajući sve te stvari u kontekstu aktualnih događaja, anketari steknu cjelokupni osjećaj za raspoloženje biračkog tijela, a to raspoloženje često ima izravan utjecaj na ponašanje političara. Na primjer, ako je političko okruženje u javnosti izrazito nestabilno, političari mogu biti manje spremni na kompromise jedni s drugima, što dovodi do vrlo spornog upravljačkog okruženja.
Politička klima u zemlji može se promijeniti iz mnogo različitih razloga, pri čemu raspoloženja ponekad ostaju stabilna na duge staze prije nego što iznenada postanu vrlo nestabilna. U mnogim slučajevima, promjene u javnom raspoloženju mogu biti izravno povezane s praktičnim pitanjima. Na primjer, ako gospodarstvo postane teško i situacija se ne riješi dovoljno brzo, javnost bi mogla postati frustrirana nedostatkom poboljšanja, što bi dovelo do ljutitog političkog okruženja. S druge strane spektra, dugi razmaci prosperiteta mogu dovesti do općeg mirovanja javnosti, a ponekad u tim situacijama samo ljudi s jakim aktivističkim stajalištima pokazuju veliku strast prema raznim pitanjima.
U mnogim slučajevima politička klima može biti primarni odlučujući faktor iza ishoda izbora. Ako se velik dio javnosti osjeća jako strastveno oko određenog pitanja, političari koji podržavaju to stajalište mogu dobiti bolji odaziv birača, čak i ako njihovo cjelokupno stajalište nije nužno pretjerano popularno. Isto tako, političari na pogrešnoj strani strasnijih stavova javnosti mogu biti zahvaćeni plima i vrlo brzo smijenjeni s dužnosti. U mnogim slučajevima političari mogu vrlo pažljivo analizirati političko raspoloženje prilikom izrade strategije kampanje, kako bi stvorili plan koji naglašava prava pitanja, stavljajući ih u jaku poziciju u odnosu na raspoloženje javnosti.