Tržišno ponašanje je širok ekonomski pojam koji se odnosi na ponašanje potrošača, poduzeća ili burze. Često se analizira i koristi za generiranje različitih marketinških strategija usmjerenih na povećanje prodaje ili prepoznatljivosti robne marke u poslovanju s poduzećima i potrošačima analizom njihovog ponašanja pri kupnji. Niche marketing često uzima u obzir ciljanu demografiju, najvjerojatnije potrebe potrošača na koje se odnosi proizvod i najučinkovitije oglašavačke poticaje za početak uspješne strategije kampanje. Razumijevanje ponašanja na burzi također je važno za ulagače koji žele predvidjeti trendove, vrijeme tržišta ili odabrati najbolja mjesta za svoja ulaganja.
Ponašanje potrošača jedno je od najčešćih fokusa teorije tržišta, a uključuje elemente ekonomije i financija te psihologije i sociologije. I transakcijski marketing i marketing odnosa sudjeluju u ovoj teoriji, a svaki pokušava maksimizirati prodaju prema različitim strategijama. Marketing odnosa kapitalizira ponašanje na tržištu izgradnjom prepoznatljivosti robne marke i dugoročnih odnosa s kupcima, osiguravajući visoke postotke ponovnih posjeta. Nasuprot tome, transakcijski marketing usredotočuje se na pojedinačne transakcije i koristi prednosti ponašanja potrošača s tim ciljem na umu.
Postoji nekoliko modela ponašanja potrošača, od kojih je najčešći model crne kutije. Ovaj model predlaže da postoje i unutarnji i vanjski čimbenici koji utječu na odluku potrošača o kupnji. Unutarnji čimbenici uključuju individualne osobine, kao što su osobna povijest, stil života, stav i sam proces donošenja odluka, koji uključuje usporedbe robne marke, traženje podataka o proizvodu i ponašanje nakon kupnje. Vanjski čimbenici uključuju okolinu potrošača, kao što su trenutni gospodarski uvjeti ili kulturni trendovi, kao i implementirane marketinške strategije. Te strategije obično uključuju odabir odgovarajuće cijene za proizvod, optimizaciju njegove namjene i dizajna te stvaranje učinkovitih poticaja za oglašavanje, prodaju ili druge promocije.
Ponašanje tržišta može se odnositi i na ponašanje tržišta dionica. Neka od istih zapažanja iz analize ponašanja potrošača mogu se primijeniti na kupovno i prodajno ponašanje na burzi. Na primjer, mnogi ulagači će vjerojatno prodati svoje dionice kako tržište padne i kupiti kada je u porastu, a mnogi drugi će se ponašati u skladu s ponašanjem grupe. Velik dio ovih svakodnevnih fluktuacija na burzi jednostavno je “buka”, a dugoročno ponašanje tržišta je sasvim drugačije. Razumijevanje ovih trendova može pomoći ulagačima da bolje razumiju tržište dionica, kada kupiti i prodati te koje su strategije ulaganja najbolje.