Svatko tko je gledao emisiju o prirodi o čuvanju životinja možda je vidio kako izgleda stampedo, taj iznenadni kaotični pokret kada se krdo životinja uspaniči i počne se lomiti u svim smjerovima. Stampeda nisu planirani događaji, ali imaju tendenciju da utječu na cijelo stado i mogu dovesti do prilično katastrofalnih rezultata kao što su ozlijeđene ili zarobljene životinje. Stampedo također može imati pozitivne rezultate, poput većine životinja koje bježe od grabežljivca, čime se štiti opstanak stada.
Ti se neplanirani incidenti nazivaju ponašanjem u krdu, a taj se izraz primjenjuje na mnoge aspekte ljudske kulture. Iako ljudi mogu o sebi misliti kao o pojedincima, grupe ljudi mogu djelovati zajedno, posebno u situacijama koje ostavljaju malo vremena za donošenje odluka. Poput žigosanja stada, ovo ponašanje kod ljudi može imati negativne ili pozitivne posljedice.
Izraz “ponašanje krda” kako se odnosi na ljude prvi se put pojavljuje u knjizi dr. Wilfred Trotter iz 1914. Instinkti stada u miru i ratu. To nije bila baš nova ideja, iako se Trotteru može pripisati fraza. Sigmund Freud, na primjer, opširno raspravlja o svojim idejama psihologije gomile, a Carl Jung sugerira da je takva psihologija rezultat univerzalnog ili kolektivnog nesvjesnog.
Primjeri ovakvog ponašanja mogu se vidjeti u ekonomiji. Na primjer, ako nekoliko ljudi počne prodavati određenu vrstu dionica, to može dovesti do masovne prodaje i panike te ostaviti tržište otvorenim za pad. Slično, netko bi mogao pogledati ponašanje u maloprodajnom okruženju dan nakon rasprodaje za Dan zahvalnosti. Ljudi su ozlijeđeni u pokušaju da dođu do posebnog artikla koji se nudi po vrlo povoljnoj cijeni, kada se otvore vrata trgovine i gužva uđe. Takvi stampedi su se događali i na rock koncertima s otvorenim sjedalima, gdje svi ljudi pokušavaju pohrliti kako bi dobili najbliža sjedala naprijed. To je povremeno imalo tragične rezultate.
Jedan aspekt ponašanja stada koji se često primjećuje je da stado nije u potpunosti zainteresirano za zaštitu skupine. Umjesto toga, osobni interes je primarni motivator. Stadne životinje, kada se boje grabežljivca, rade kako bi ušle u središte krda kako bi bile manje ranjive, kao što ljudi imaju na umu samo vlastiti interes kada prevrnu druge kako bi došli do jeftino prodanog predmeta ili prednjih sjedala rock koncerta, ili još više kada počnu prodavati ili kupovati dionice kako bi ostvarili profit ili napravili investiciju koja će se pokazati isplativom u vrlo bliskoj budućnosti.
Psihologija gomile može utjecati na stvari kao što su cijene stanova, posebno kada ih povećavaju mediji. Godine 2007. Santa Rosa, California Press Democrat objavio je ljutito pismo uredniku tražeći od njih da ne pišu ništa više o padu na tržištu nekretnina. Pisac je bio zabrinut da kontinuirani izvještaji smanjuju cijenu njegove vlastite kuće; drugim riječima, bojao se instinkta krda drugih koji bi se uspaničili i pokušali prodati prije nego što cijene stanova više padnu, što bi samo dovelo do pada cijena nekretnina i poplavljenog tržišta.
Ponašanje u krdu može se nazvati drugim nazivima poput “mafijaškog mentaliteta”. Iznenadna kriza ili demonstracija koja izmiče iz reda može biti podložna tome da se ljudi “utjeraju” u nasilne sukobe s drugima. Jednostavnije rečeno, velika skupina ljudi koji se ukrcaju u jedno područje može proizvesti paniku i stampeding, nerede, nasilje i ogroman broj smrtnih slučajeva.
Tu je i nedužan faktor u ovakvom ponašanju, budući da ljudi često traže od drugih tragove o tome kako se ponašati. S obzirom na izbor između dvije slične trgovine koje su gotovo prazne, ljudi gotovo uvijek biraju trgovinu u kojoj su drugi ljudi, što predstavlja želju za kretanjem sa “krdom”.