Potpuna prehrana odnosi se na potpunu i uravnoteženu prehranu koja tijelu daje sve hranjive tvari koje su mu potrebne. Pretraživanje preporučenih dnevnih količina na internetu prikazat će specifične kalorijske količine hranjivih tvari, što može biti od pomoći pri planiranju prehrane. Općenito, jedan od najboljih načina da dobijete potpunu prehranu je dijeta koja sadrži hranu iz širokog spektra skupina hrane.
Proteini su jedna od glavnih komponenti kompletne prehrane. Za one koji jedu meso, proteini se mogu naći u životinjskim proizvodima kao što su govedina, puretina, svinjetina i piletina. Također se nalazi u ribi, mliječnim proizvodima i jajima. Najbolje je birati nemasne izvore proteina, a izbjegavati previše crvenog mesa. Za one koji ne jedu meso ili životinjske proizvode, drugi izvrsni izvori proteina uključuju mahunarke, cjelovite žitarice, tofu, seitan i tempeh.
Cjelovite žitarice su važan dio kompletne prehrane. Stručnjaci općenito preporučuju odabir kruha od cjelovitog zrna i zobenih pahuljica umjesto da jedete hranu napravljenu od bijelog brašna, kao što je bijeli kruh. Cjelovite žitarice su važan izvor vlakana, kao i hranjivih tvari poput cinka.
Treći najvažniji dio prehrane je voće i povrće. Često se preporučuje da povrće bude najveći dio svakog obroka, a ne tradicionalniji dio mesa. Svaki dan jedite raznoliko voće i povrće, otprilike pet do sedam porcija, kako biste dobili važne vitamine kao što su vitamin A i vitamin C, kao i antioksidanse. Zeleno lisnato povrće izvrstan je izvor željeza.
Masnu, slatku, prerađenu hranu treba izbjegavati koliko god je to moguće ili jesti samo rijetko i umjereno. Umjesto toga, zamijenite ih zdravijim grickalicama kao što su krekeri od cjelovitog zrna, štapići mrkve, voće, jogurt ili sir; soda i slatke napitke treba zamijeniti vodom. Mnogi ljudi odlučuju nadopuniti svoju prehranu dnevnim multivitaminima, ili čak nekim pojedinačnim vitaminskim dodacima koji su dizajnirani da ciljaju na specifične nedostatke, kao što su dodaci kalcija i vitamina D.
Ovo su jednostavno neke opće smjernice za kompletnu prehranu. Ove smjernice značajno variraju ovisno o dobi, cjelokupnom zdravlju, zdravstvenom stanju i razinama tjelesne aktivnosti. Na primjer, sportaši će možda trebati jesti više ugljikohidrata i proteina nego drugi ljudi, dok djeca i starije osobe možda trebaju jesti manje obroke hrane bogate hranjivim tvarima kako bi potaknuli zdravo dobivanje na težini. Dijabetičari će možda trebati dijetu bez šećera, a osobe s visokim krvnim tlakom možda će morati slijediti dijetu s malo soli. Sva pitanja mogu se uputiti liječniku ili registriranom dijetetičaru.