Povjeriteljski fond zaposlenika je vrsta povjerenja u kojem su zaposlenici određene organizacije navedeni kao korisnici, primajući beneficije poput zdravstvene skrbi i mirovina putem trusta. Poslodavac djeluje kao davatelj potpore, uplaćujući u fond da bi sredstva bila dostupna zaposlenicima. Povjerenik zadužen za fond obično ima mogućnost ulagati sredstva kako bi pomogao fondu da raste, uz isplate prema potrebi prema odredbama o povjerenju.
Takvi su trustovi jedan primjer modela beneficija koji poslodavac može koristiti kako bi zaposlenicima omogućio pristup beneficijama. Državni zaposlenici često koriste fond za povjerenje zaposlenika koji može udružiti doprinose više agencija kako bi povjerenje bilo što veće i stabilnije, ali pojedinci koji rade u privatnom sektoru mogu imati pristup sličnim fondovima preko svojih radnih mjesta. Na radnom mjestu gdje nema povjerenja, zaposlenici mogu lobirati za njega i tražiti da im se povlastice pruže u ovom formatu.
Klasičan primjer povjereničkog fonda zaposlenika je fond za plaćanje zdravstvenih usluga. Zaposlenici i uža obitelj dobivaju pomoć oko troškova zdravstvene zaštite putem povjerenja. Ovisno o tome kako je organiziran, oni mogu primati redovita plaćanja, fond može platiti osiguranje ili mogu vidjeti određene pružatelje zdravstvenih usluga koji naplaćuju povjerenje. Povjerenstvo određuje hoće li ponuditi beneficije u ovom slučaju, a svi neplaćeni računi idu zaposleniku, uključujući naplate i franšize.
Mirovinskim fondovima može se upravljati i kroz fond za povjerenje zaposlenika. Kako poslodavac dodaje tekuće doprinose, a upravitelj ih ulaže, fond isplaćuje sadašnjim umirovljenicima kako bi oni imali novca za život. Fond osigurava stabilan prihod umirovljenicima, a obično ljudi mogu dobiti informacije od ljudskih resursa o iznosu beneficija koje očekuju kako bi mogli učinkovito planirati odlazak u mirovinu.
Ako se povjereničkim fondom zaposlenika loše upravlja ili upravitelj ne uspije planirati značajne financijske događaje, to može stvoriti ozbiljan problem. Fond može ostati bez novca, ostavljajući zaposlenike koji su mislili da će dobiti beneficije u neugodnom položaju. Kod mirovinskih naknada to može predstavljati poseban problem jer zaposlenici mogu računati na svoje mirovinske prihode. Kašnjenja ili smanjenja naknada mogu učiniti umirovljenike ranjivim na bankrot ili značajne ekonomske poteškoće, poput nemogućnosti priuštiti svu potrebnu hranu, smještaj i medicinsku skrb. To se može dogoditi zbog loših ulaganja, neviđenog broja isplata zbog sve većeg broja umirovljenika ili namjerne prijevare u fondovima.