Kozmička mikrovalna pozadina, obično skraćeno CMB, oblik je elektromagnetskog zračenja koje prožima cijeli svemir. Ima temperaturu od 2.725 K i nalazi se u mikrovalnom dijelu spektra (otuda i njegovo ime), a svoj intenzitet dostiže na valnoj duljini od 1.9 mm. Kozmička mikrovalna pozadina se ponekad naziva “eho Velikog praska” i najbolji je trenutni dokaz da je svemir u kojem živimo započeo kao gigantska eksplozija iz točkastog izvora.
Kozmička mikrovalna pozadina je izotropna na 1 dio na 100,000 XNUMX, što znači da jako malo varira u intenzitetu i uglavnom je homogena. To pomaže ukazati da potječe od nečega što je utjecalo na cijeli svemir, a ne samo na neki podskup svemira. Kozmički mikrovalni pozadinski spektar odlikuje se najpreciznije izmjerenim spektrom crnog tijela u prirodi.
Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje fotoni su preostali iz iznimno energičnog vremenskog razdoblja u svemiru prvih nekoliko milijuna godina nakon Velikog praska. U to je vrijeme cijeli svemir bio neproziran i napravljen od plazme, poput divovske zvijezde promjera tisućama ili milijunima svjetlosnih godina. Konačno, plazma se ohladila u neutralne atome, u tom trenutku fotoni su se odvojili od materije i počeli se slobodno kretati kroz svemir. Fotoni se od tada hlade i nastavljaju se hladiti sa svoje trenutne temperature od oko 2.7K.
Kozmičku mikrovalnu pozadinu su izvorno predvidjeli 1948. George Gamow i Ralph Alpher, ali ona je opažena tek 1956. Mikrovalna pozadina koju promatramo dolazi od sferične površine koja se naziva površina posljednjeg raspršenja, a koja se odnosi na točku u prošlost svemira kada su fotoni prestali biti raspršeni nabijenom materijom i počeli se slobodno kretati.
Jedna od najpoznatijih slika u kozmologiji je kozmička mikrovalna pozadina, snimljena satelitom COBE 1990. godine. Ovo pokazuje raspodjelu kozmičke mikrovalne pozadine po nebu i otkriva njezinu strukturu velikih razmjera.