Prag napadaja je prijelomna točka u moždanoj aktivnosti osobe gdje će se napad razviti. Osobe s poremećajima napadaja obično imaju nizak prag napadaja, a to se s vremenom može pogoršati, budući da napadaji mogu uzbuditi mozak i povećati šanse za ponovni napad. Razumijevanje uloge osnovne moždane aktivnosti i okidačkih točaka napadaja važno je za uspješno liječenje poremećaja napadaja. Mnogi pojedinci mogu proći kroz svoj život bez napadaja jer su im pragovi visoki ili normalni.
Tijekom napadaja, mozak doživljava nekontroliranu električnu aktivnost, s neuronima koji pucaju više puta i nasumično. Ovisno o zahvaćenom području mozga, pacijent može osjetiti različite simptome tijekom napadaja, uključujući trzaje mišića i zbunjenost. Napadi se javljaju kada ekscitacijska aktivnost u mozgu, s neuronima koji aktiviraju neurotransmitere za aktiviranje različitih neurona, brzo raste i premašuje inhibitornu aktivnost, pri čemu se aktiviraju neurotransmiteri dizajnirani da ograniče moždanu aktivnost.
U osobe s niskim pragom napadaja, moždana aktivnost je prirodno visoka i nije potrebno puno uzbuđenja da bi se mozak pacijenta gurnuo u napad. Određeni lijekovi povezani su s nižim pragom napadaja, a pacijente također mogu potaknuti podražaji poput treperenja svjetla i mirisa, stresa ili hipoglikemije. Ovi pacijenti će doživjeti napadaje kao odgovor na podražaje s kojima ljudi s normalnim ili visokim pragom obično sigurno mogu komunicirati.
Bolesnicima s epilepsijom mogu se davati lijekovi za povećanje inhibitorne aktivnosti u mozgu s ciljem podizanja praga napadaja i smanjenja vjerojatnosti napadaja. Osim toga, mogu izbjeći izloženost za koju se zna da povećava moždanu aktivnost i izaziva napade, kao što je neuzimanje određenih lijekova ili izbjegavanje poznatih okidača poput specifičnih mirisa. Ova kombinacija lijekova i izbjegavanja može pomoći pacijentu da smanji ili zaustavi aktivnost napadaja.
Kada pacijent prvi put počne razvijati znakove poremećaja napadaja, liječnici će obično preporučiti opsežni pregled kako bi saznali više o tome što se događa u mozgu i identificirali specifične uzroke napadaja kod pacijenta. Ove informacije se koriste u razvoju detaljnog i sveobuhvatnog plana liječenja. Plan se može prilagoditi tijekom vremena kako bi se riješile promjene u pacijentovom stanju i kako bi se pacijentima omogućio pristup najnovijim informacijama u liječenju i upravljanju neurološkim stanjima. Bolesnike može pregledati stručnjak za napadaje ili opći neurolog, ovisno o prirodi slučaja.