Što je pravedno založno pravo?

Pravično založno pravo je pravni lijek osmišljen da spriječi neopravdano bogaćenje. Sud stavlja založno pravo na imovinu krivca ili onoga koji se neosnovano obogatio u pokušaju ostvarivanja pravde. Pravni lijek se temelji na pravičnosti, a tužitelj ga može tražiti na redovnom sudu ili na sudu pravičnosti ako postoji u primjenjivoj jurisdikciji. Tužitelj ne može podnijeti ovu vrstu založnog prava putem upravnog postupka. Tužitelj mora dobiti sudski nalog kojim se dopušta založno pravo na imovini tuženika, a tužitelj će dobiti sigurnosni interes ako sud presudi u korist tužitelja.

Kako bi uvjerio suca na sudu da postavi pravično založno pravo na tuženikovu imovinu, tužitelj često mora dokazati da je bilo protupravnih radnji koje su dovele do štete. Na primjer, ako tuženik pronevjeri novac od tužitelja za kupnju nekretnine, onda tužitelj može tražiti pravično založno pravo na toj imovini. Tužitelj također može imati izbor alternativnog lijeka za založno pravo koje se zove konstruktivno povjerenje. Kada sud nametne konstruktivno povjerenje, tužitelju daje potpuni naslov imovine jer je stečena prijevarom ili u lošoj vjeri. Često je to bolji lijek za tužitelja, pogotovo ako će imovina povećati vrijednost.

Kupci nekretnina s pravičnim založnim pravom podliježu tome ako su bili obaviješteni ili su o tome prethodno znali. Ako primatelj nekretnine koja ima pravično založno pravo ne daje nikakvu naknadu ili vrijednost za nekretninu, tada založno pravo podliježe i kupcu. Bona fide kupac često nije podložan založnom pravu ni pod kojim okolnostima. Da bi se kvalificirao kao bona fide kupac, kupac mora pokazati da je kupio nekretninu za vrijednost i da nije bio svjestan činjenica vezanih za založno pravo i da nije imao razloga biti svjestan toga. Tužitelji koji dobiju pravično založno pravo trebali bi obavijestiti javnost tako što će to zabilježiti lokalnoj agenciji zaduženoj za vođenje javnih evidencija.

Postoji način da se ukloni pravedno založno pravo, ali to je na sudu koji je prvo odredio založno pravo. Založno pravo ne daje pravo na posjed imovine, ali se može koristiti kao sredstvo za naplatu. Sud može dopustiti tuženiku da tužitelju isplati novac za otklanjanje prouzročene štete i otklanjanje neosnovanog bogaćenja. Nakon plaćanja, sud može osloboditi založno pravo.