U logici i filozofiji, pravila zaključivanja odnose se na niz pravila koja se koriste za definiranje parametara za istinu u kontekstu dane situacije. Obično se koriste u mnogim poljima logike i matematike i definiraju logičke forme ili forme argumenata. Svako pravilo zaključivanja u biti je drugačija formula za određivanje istinitosti argumenta u danom kontekstu. Pravilo zaključivanja također se može nazvati pravilom zaključivanja.
Pravila zaključivanja javljaju se u mnogim područjima mišljenja, uključujući polja logike i matematike kao što su simbolička logika, klasična logika i račun. Oni su obično smjernice za obradu informacija u tom području. Za većinu ljudi najpoznatiji skup pravila zaključivanja dolazi iz propozicijske logike.
Ova pravila se koriste unutar metode vrednovanja koja se naziva prirodna dedukcija. Devet osnovnih pravila vodi dokazivanje izjava prema prirodnom odbitku. Ova pravila zaključivanja često se izražavaju pomoću simbola i varijabli koje predstavljaju navedene uvjete. Prvih nekoliko pravila grupe se najčešće koriste. Modus ponens je argument ako-onda koji tvrdi da budući da postojanje jedne stvari, poznate kao stvar O, znači da postoji i druga stvar, poznata kao stvar A, postojanje izvorne stvari znači da potonja stvar logično postoji.
Drugo pravilo zaključivanja je Modus tollens, također poznato kao poricanje posljedice. Uvod veznika je zaključak koji kaže da ako je R istinit i I također istinit, onda su R i A istiniti. Zaključak simplifikacije u biti je suprotan; navodi da ako su A i R istiniti, onda je A istinito i R istinito. Ostala pravila zaključivanja u logici uključuju disjunkcijski uvod i eliminaciju, te disjunktivni i hipotetički silogizam, kao i dvouvjetni uvod i eliminaciju, te konstruktivnu i destruktivnu dilemu.
Kada procjenjuje argument koristeći pravilo zaključivanja, osoba koja procjenjuje argument djeluje na principu da su argumentirane premise istinite. Pravilo zaključivanja jedna je od mnogih metoda koje se koriste u obradi informacija u nizu izjava kako bi se utvrdilo mogu li informacije biti istinite. Učenje ove metode dokazivanja argumenata korisno je na testovima koji se usredotočuju na provjeru argumenata, kao što su testovi potrebni za upis u mnoge programe naprednog stupnja, posebno na pravne fakultete. Alternativna metoda za procjenu valjanosti argumenata je tablica istinitosti.