Pravno zlostavljanje odnosi se na korištenje pravnog sustava za izazivanje duševne nevolje drugoj osobi, bilo da je to zlostavljanje u obliku prijetnje poduzimanjem pravnog postupka ili u okviru inače legitimnog saslušanja ili slučaja. Ova vrsta zlostavljanja je uglavnom psihološke i emocionalne prirode, a ne tipično fizičke, iako može dovesti do fizičkih posljedica kao rezultat neodgovarajućih pravnih ishoda. Pravno zlostavljanje također može dovesti do stanja duha koje je donekle slično posttraumatskom stresnom poremećaju, u kojem se osoba osjeća bespomoćno i ostaje s zaostalom psihičkom traumom.
Jedan od najčešćih i potencijalno destruktivnih oblika pravne zloupotrebe je korištenje pravnog sustava za uznemiravanje ili uznemiravanje druge osobe. Ova vrsta pravne zloporabe može uključivati da netko podnese neosnovanu građansku parnicu protiv druge osobe, te da se rasprava koristi za pokretanje pitanja koja mogu naštetiti ugledu tuženika bez iznošenja ikakvih stvarnih dokaza koji bi potkrijepili tvrdnje tužitelja. Takve se tužbe često nazivaju “mučnim parnicama” i nemaju nikakvu stvarnu svrhu, osim pokretanja napada na drugu osobu.
Pravna zloporaba također može uključivati korištenje pravnih prijetnji djelovanjem kao sredstva zastrašivanja druge osobe. Netko može zaprijetiti tužbom drugoj osobi, u nadi da će sama prijetnja biti dovoljna da dovede do krajnjeg rezultata koji je povoljan za onoga tko prijeti. To je posebno zlonamjerno ako se radnjom prijeti nekome tko je financijski siromašan, budući da se osoba kojoj se prijeti često strahuje od financijskih obveza uključenih u pravni spor. Pravna zloporaba također može proizaći iz postupaka onih u pravnom sustavu tijekom inače legitimnog saslušanja, kao što je odvjetnik koji je prijatelj sa sucem i koristi prijateljstvo da utječe na odluku.
Ova vrsta zlostavljanja može rezultirati mentalnom traumom koja se često naziva sindrom legalnog zlostavljanja (LAS). LAS se često promatra kao donekle dugotrajan oblik traume koji nastavlja izazivati uznemirenost osobe čak i nakon što je početni incident zlostavljanja završio. Netko tko je, na primjer, žrtva pravnog zlostavljanja putem mučnih parnica, može na kraju postati nepovjerljiv prema odvjetnicima ili u pravni sustav općenito. To može rezultirati osjećajem paranoje ili depresije zbog osjećaja bespomoćnosti i može u konačnici pogoršati pravni problem koji je bio početni uzrok zlostavljanja.