Prazno ime je vlastita imenica, kao što je ime osobe ili naziv određene zgrade, praznika ili drugog jedinstvenog entiteta, koja se ne odnosi ni na što u stvarnosti. To je riječ bez reference ili određenog objekta na koji se sama riječ odnosi. Prazan naziv je problem u području filozofije jezika, jer takvi nazivi imaju razumijevanje unatoč činjenici da se ne odnose ni na što u stvarnosti. “Prometej” je, na primjer, prazno ime, jer takav lik “postoji” samo u mitologiji i nema istinske reference u stvarnosti. Unatoč tome, ljudi shvaćaju da se “Prometej” odnosi na titana koji je ukrao vatru od Zeusa i dao je čovječanstvu.
Neki filozofi jezika vjeruju da je prazno ime inherentno lišeno značenja. To stvara probleme, jer se takva imena mogu razumjeti bez obzira na to što se u stvarnosti ne odnose ni na što. Osim toga, rečenica “Prometej ne postoji”, za koju se zna da je istinita na temelju shvaćenog značenja Prometeja, bila bi potpuno besmislena da ime “Prometej” nema značenje. Ova koncepcija praznog imena kao besmislenog dio je teorije izravne reference, koja kaže da riječi i izrazi dobivaju značenje iz onoga čemu odgovaraju u svijetu.
Jedno predloženo rješenje za pitanje praznog imena je da “značenje” i “referenca” mogu biti odvojeni. U mnogim slučajevima, kao i kod objekata u stvarnom svijetu, oni vjerojatno odgovaraju u većini slučajeva. Ime može, međutim, prenijeti značenje koje je odvojeno od reference u stvarnom svijetu, čak i ako zapravo ne postoji referenca u stvarnom svijetu. To je u suprotnosti s teorijom izravne reference, jer ta teorija dopušta samo značenje koje je izvedeno iz reference u stvarnom svijetu. Ideja da su značenje i referenca odvojivi dio je “teorije opisa” imena.
Problemi s konceptom praznog imena općenito su povezani s poteškoćama u pronalaženju teorije koja se uklapa u praktičnu upotrebu imena u rečenici. Razumno je reći da je ime, kao što je “Prometej”, bez referenta, lišeno bilo kakvog inherentnog značenja. Rečenica kao što je “Prometej ne postoji”, međutim, nema smisla ako se uzme kao istina da je “Prometej” besmislen. Slično, odvajanjem značenja od reference, moguće je pripisati lažno značenje pravim imenima u rečenicama. Reći, na primjer, da “Abraham Lincoln nikada nije bio predsjednik Sjedinjenih Država” je samo po sebi proturječno jer je “predsjednik Sjedinjenih Država” dio “značenja” imena “Abraham Lincoln”.